Put ka održivoj budućnosti: završeni drugi konsultacijski sastanci u Gacku, Kaknju i Gradišci

Ova faza procesa ključna je za oblikovanje mjera zasnovanih na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, sa posebnim akcentom na aktivnosti koje će se provoditi u kratkoročnom periodu do 2029. godine. Kako je istakao Sanjin Avdić, viši koordinator projekta ispred Štokholmskog instituta za okoliš (SEI), provodiv plan može nastati samo kroz saradnju sa onima koji najbolje poznaju potrebe i potencijale svojih zajednica.

Gacko: Pravedna tranzicija i jačanje lokalne ekonomije

Konsultacije u Gacku potvrdile su opredijeljenost opštine ka diverzifikaciji ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta kroz proces tranzicije.

Načelnik opštine, Vukota Govedarica, naglasio je važnost transparentnosti i aktivnog učešća građana u donošenju odluka koje će oblikovati budućnost ovog kraja.

Fokus je stavljen na unapređenje poljoprivredne proizvodnje kroz dodavanje vrijednosti lokalnim proizvodima i resursima, kao i na prelazak ka cirkularnoj ekonomiji. Razvojni pravac cirkularne ekonomije prepoznat je kao jedna od ključnih prilika za opštinu.

„Gacko je prepoznalo cirkularnu ekonomiju kao priliku za smanjenje nastanka otpada, efikasnije korištenje resursa i stvaranje novih razvojnih mogućnosti za privredu i građane. Cilj je da od modela zasnovanog na odbacivanju resursa postepeno gradimo zajednicu u kojoj se materijali, sirovine i proizvodi koriste duže i efikasnije. Realizacija mjera iz razvojnog pravca ‘cirkularna ekonomija’, predloženih kroz izrađeni Plan održive tranzicije Opštine Gacko do 2050. godine, doprinijet će efikasnijem korištenju resursa, smanjenju pritiska na okoliš i stvaranju otpornije i konkurentnije ekonomije, uz jačanje kapaciteta lokalne zajednice da odgovori na buduće razvojne izazove i iskoristi nove prilike za održiv ekonomski rast i unapređenje kvaliteta života građana,“ istakla je Ajla Imamović-Lizde, BiH SuTra stručnjakinja za cirkularnu ekonomiju.

Tokom sastanka su predstavljeni i ostali ključni stubovi tranzicije koji obuhvataju dekarbonizaciju, energiju i održivi transport kroz unaprijeđenje energetske efikasnosti i razvoj obnovljivih izvora energije, smanjenje zagađenja s naglaskom na zaštitu vodnih resursa i odgovorno upravljanje otpadom, te zaštitu prirode i biodiverziteta u cilju očuvanja prirodnih vrijednosti i obnove degradiranih površina. Uz ove pravce, predstavljena je i održiva poljoprivreda kao značajan stub za diverzifikaciju lokalne ekonomije Gacka, sa fokusom na unaprijeđenje proizvodnje, valorizaciju tradicionalnih proizvoda, digitalizaciju sektora te sistemsku zaštitu i rekultivaciju zemljišta kao ključnog preduslova za dugoročni razvoj

Lazar Okiljević, ispred Opštine Gacko, naglasio je značaj aktivnog učešća lokalne zajednice u procesu usklađivanja mjera sa stvarnim potrebama.

„Drugi konsultacijski sastanak predstavlja važan korak u procesu izrade Tranzicijskog plana Opštine Gacko, jer omogućava da zajedno sa stručnjacima i lokalnim akterima razmotrimo predložene mjere i usmjerimo ih prema konkretnim potrebama naše zajednice. Za Gacko je važno da plan ne ostane samo strateški dokument, već da bude praktičan okvir za buduće aktivnosti, projekte i investicije koje će doprinijeti održivom razvoju, jačanju lokalne ekonomije i boljem kvalitetu života građana,“ poručio je Okiljević.

Kakanj: Transformacija industrijskog centra ka zelenoj energiji

Konsultacije u Kaknju potvrdile su opredijeljenost općine ka postepenoj tranziciji tradicionalno rudarsko-energetskog područja prema održivijoj i zelenijoj ekonomiji. Naglašeno je da dekarbonizacija, uz unaprijeđenje kvaliteta zraka i povećanje energijske efikasnosti, predstavlja jedan od ključnih razvojnih pravaca za budućnost Kaknja.

Fokus je stavljen na energetsku tranziciju i modernizaciju transportnih sistema, pri čemu je oblast dekarbonizacije prepoznata kao stub koji će definisati dugoročni razvoj zajednice.

Prof. dr. Osman Lindov, stručnjak za dekarbonizaciju, energiju i održivi transport u okviru projekta BiH SuTra, istakao je da Kakanj može da iskoristi proces energetske tranzicije kao razvojnu šansu za unapređenje kvaliteta života građana i jačanje lokalne konkurentnosti.

„Kakanj se nalazi pred važnim razvojnim izazovom, ali istovremeno i pred velikom prilikom da kroz proces dekarbonizacije postepeno transformiše svoj energetski i transportni sistem. Predložene mjere usmjerene su na smanjenje emisija, povećanje energetske efikasnosti, razvoj obnovljivih izvora energije i unapređenje održive mobilnosti. Poseban značaj imaju aktivnosti poput izrade studije održive urbane mobilnosti, razvoja pješačke i biciklističke infrastrukture te analize alternativnih izvora energije za sistem grijanja. Cilj nije samo ostvarivanje klimatskih ciljeva, već stvaranje zdravijeg, sigurnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja za građane Kaknja“, naglasio je Lindov.

Tokom sastanka su predstavljeni i ostali ključni stubovi tranzicije koji obuhvataju smanjenje zagađenja s fokusom na zaštitu izvorišta vodosnabdijevanja i sanaciju ilegalnih deponija, te zaštitu prirode i biološke raznolikosti s ciljem očuvanja područja od posebnog interesa poput močvare Bistrik, Žuće i Gornje Trstionice-Bukovice. Uz ove pravce, predstavljena je i održiva poljoprivreda kao bitan oslonac budućeg razvoja, naročito u pogledu zaštite, obnove i održivog korištenja zemljišta na lokalitetima gdje se ono prostorno prepliće sa eksploatacijom mineralnih sirovina. Cirkularna ekonomija je prepoznata kao put ka sistemskoj transformaciji kroz prevenciju otpada, podršku industrijskoj simbiozi, razvoj zelenih vještina i uspostavljanje digitalnih alata za praćenje napretka zajednice.

Učesnici su tokom diskusije naglasili značaj usklađivanja predloženih mjera sa realnim mogućnostima finansiranja i institucionalnim kapacitetima. Istaknuto je da je ovaj konsultacijski proces presudan kako bi Tranzicijski plan postao operativan okvir koji odgovara stvarnim potrebama građana i privrede Kaknja.

Gradiška: Inovacije u poljoprivredi i pametna mobilnost

Drugi konsultacijski sastanak u Gradišci održan je 12. juna 2026. godine, čime je zaokružen ciklus razgovora o razvojnim pravcima i kratkoročnim aktivnostima za period do 2029. godine.

Načelnik Odjeljenja za razvoj i međunarodne projekte Grada Gradiška Darko Vrhovac izjavio je da je druga radionica, održana u okviru projekta BiH SuTra – „Održiva tranzicija Bosne i Hercegovine“, od suštinske važnosti za izradu kvalitetnog, realnog i provodivog plana tranzicije Grada Gradiška.

„Grad Gradiška je aktivno uključen u ovaj proces, jer je održiva tranzicija jedno od ključnih razvojnih pitanja za naredne decenije. Dokument koji se priprema jeste dugoročni plan do 2050. godine i obuhvata najvažnije oblasti za budući razvoj naše lokalne zajednice: održivu poljoprivredu, zaštitu prirode i biodiverziteta, cirkularnu ekonomiju, dekarbonizaciju i zaštitu životne sredine. Naš cilj je da kroz radnu grupu i ovaj proces damo ozbiljan doprinos izradi prednacrta dokumenta koji neće biti samo formalan, već konkretan, primjenjiv i usklađen sa stvarnim potrebama Gradiške. Moramo pokušati da predvidimo razvojne, ekonomske, ekološke i društvene izazove koji nas očekuju u budućnosti, ali isto tako moramo biti realni u procjeni šta je moguće sprovesti na teritoriji grada Gradiška u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu. “, istakao je Vrhovac.

Kao jedna od najrazvijenijih poljoprivrednih regija u Bosni i Hercegovini, u kojoj poljoprivredno zemljište zauzima približno 66% ukupne teritorije, Gradiška teži modelu „održive intenzifikacije“, čiji je cilj osigurati dugoročnu otpornost i konkurentnost ovog sektora.

Načelnica Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Gradiška Jovana Kukrić izjavila je da je poljoprivreda jedan od najvažnijih pravaca razvoja Gradiške i da zato mora imati posebno mjesto u Planu tranzicije do 2050. godine.

„Gradiška je poljoprivredni kraj i veliki broj naših ljudi živi od zemlje, voćnjaka, plastenika i stočarstva. Zato je važno da planiramo kako da se poljoprivreda razvija u godinama koje dolaze, ali na način da čuvamo zemlju, vodu i prirodu. Moramo voditi računa o klimatskim promjenama, sušama, vremenskim nepogodama i svemu onome što danas sve više utiče na proizvodnju. Naš cilj je da pomognemo domaćim proizvođačima da lakše rade, da više koriste savremena rješenja i da poljoprivreda u Gradišci ostane jaka i u budućnosti“, poručila je Kukrićeva.

Tokom sastanka predstavljeni su ključni stubovi tranzicije koji obuhvataju održivu poljoprivredu sa fokusom na zaštitu plodnosti zemljišta, digitalizaciju kroz pametne tehnologije i podršku mladim proizvođačima, te cirkularnu ekonomiju koja predviđa razvoj zelenih logističkih shema i platformi za razmjenu resursa.

Razvojni pravac dekarbonizacije, energije i održivog transporta usmjeren je na viziju klimatski neutralnog grada do 2050. godine, što uključuje modernizaciju daljinskog grijanja i strategije „Vizije nula“ za bezbjednost saobraćaja, dok se smanjenje zagađenja fokusira na izgradnju centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i uklanjanje divljih deponija.

Prof. dr. Osman Lindov, stručnjak za dekarbonizaciju, energiju i održivi transport u okviru projekta BiH SuTra, istakao je da Gradiška već danas pokazuje značajan potencijal za razvoj klimatski neutralne i energetski efikasne lokalne zajednice.

„Gradiška je kroz dosadašnja ulaganja u obnovljive izvore energije i održivi razvoj pokazala da ima kapacitet da bude jedan od predvodnika zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini. Predložene mjere dekarbonizacije usmjerene su na dalje povećanje energetske efikasnosti, razvoj održive mobilnosti, modernizaciju energetskih sistema i jačanje korištenja obnovljivih izvora energije. “, naglasio je Lindov.

Uz ove pravce, predstavljena je i zaštita prirode i biodiverziteta kojom se planira ozelenjavanje grada autohtonim vrstama i sistemska zaštita plavnih područja uz rijeku Savu, koja su prepoznata kao izuzetan ekoturistički potencijal zajednice.

Učesnici su potvrdili da je participativni pristup ključan za kreiranje realnih i provodivih planova, a finalizacija Tranzicijskog plana za Gradišku očekuje se do kraja juna, nakon čega slijedi usvajanje Operativnog plana na Skupštini grada i početak realizacije prioritetnih projekata.