Q&A sa predstavnikom Grada Živinice

Alija Nurkić, savjetnik gradonačelnika Grada Živinice. Photo: privatna arhiva.

Kako biste uskladili kratkoročne ekonomske pritiske s dugoročnim ciljevima održivosti u razvoju Tranzicijskog plana Vaše zajednice?

Gradska uprava Živinice je prepoznala značaj energetske tranzicije. Međutim, Bosna i Hercegovina se, zajedno sa gradom Živinice, suočava sa ograničenim mogućnostima. Bez ulaska u trgovinski sistem rizikujemo da postanemo potpuno nekonkurentni. Prelazak na obnovljive izvore energije u proizvodnji mogao bi ne samo da ublaži ovaj rizik već i potencijalno poveća našu izvoznu kvotu, nudeći značajne prednosti za domaću proizvodnju.

Važno je napomenuti da smo u završnoj fazi dobijanja dozvola, uključujući elaborate, studije utjecaja na okoliš/životnu sredinu, urbanističko planiranje i građevinske dozvole, za izgradnju fotonaponskih elektrana na degradiranim deponijama. Ova inicijativa predstavlja podršku JP Elektroprivreda BiH gradu Živinice u prelasku iz okruženja ovisnog o uglju u okruženje usmjereno na zelenu energiju. Dodatno smo, u saradnji sa Svjetskom bankom i Rudnikom uglja „Kreka“ Tuzla, dogovorili izgradnju fotonaponskih elektrana ukupne snage 12 MW.

Trenutno predano radimo na postavljanju solarnih panela na javne zgrade. Zahvaljujući donaciji po sistemu ključ u ruke koju smo dobili preko Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, planirano je postavljanje solarnih panela u Drugoj osnovnoj školi Živinice. Nakon pribavljanja svih potrebnih saglasnosti i dozvola planiramo ugradnju solarnih panela od 15 do 18 kV, a početak rada je predviđen za dvije sedmice. Postoji nekoliko prednosti postavljanja solarnih panela u školu:

-pokrivaju sve potrebe škole za električnom energijom,

-pomažu u edukaciji školske uprave kao i lokalne zajednice o pripremi zelenih projekata i provođenju istraživanja na tu temu.

Istovremeno, u toku je izrada istraživačke i projektne dokumentacije za Prvu osnovnu školu Živinice. Cilj je da se ova inicijativa proširi na sve osnovne i srednje škole u gradu Živinice u naredne 2-3 godine. Ove inicijative ne donose samo ekonomske koristi, već doprinose i ekološkim i zdravstvenim poboljšanjima. Prelazak na zelenu energiju će dovesti do značajnih ušteda, posebno u trgovini emisijama CO2.

Projekat izgradnje regionalne deponije čvrstog otpada u Živinicama trenutno je u toku. Koliko je važna moderna deponija poput ove za održivost Živinica i kako doprinosi Zelenoj agendi za Zapadni Balkan.

Rješavanje pitanja izgradnje regionalne sanitarne deponije u Tuzlanskom kantonu, jednom od najgušće naseljenih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, je od izuzetne važnosti. Uspostavljanje takve deponije zahtijevalo bi zatvaranje neovlaštenih deponija, što bi značajno umanjilo rizike po okoliš/životnu sredinu. Razvoj regionalnih sanitarnih deponija u skladu je sa Federalnom strategijom zaštite okoliša /životne sredine.

Na području tuzlanske regije trenutno je nedovoljan broj kanti i kontejnera za sakupljanje otpada, što dovodi do toga da se dio otpada nepropisno odlaže u plastičnim vrećama u blizini sabirnih mjesta. Sistematska selekcija i reciklaža komponenti komunalnog otpada praktički ne postoje na području tuzlanske regije i samo ih sporadično poduzimaju pojedini općinski subjekti, s različitim stepenom uspjeha. Pored toga, trenutni vozni park vozila za prevoz otpada je neadekvatan. Postojeće deponije su u suštini neregulisana odlagališta, kojima nedostaje odgovarajuća zaštita okoliša/životne sredine i zaštita zdravlja. Stoga, opisane prakse upravljanja otpadom naglašavaju hitnu potrebu za pravilno uređenom regionalnom sanitarnom deponijom. Takav objekat mora biti u skladu sa relevantnim državnim, entitetskim, općinskim/opštinskim zakonima i propisima, kao i zakonima i propisima EU.

Među osnovnim prioritetima upravljanja otpadom, a radi postizanja cilja pravovremenog sprečavanja zagađenja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi i okoliš/životnu sredinu, upravljanje otpadom će se odvijati na način koji obezbjeđuje pravilno sakupljanje, sortiranje, recikliranje i odlaganje otpadnih materijala, poštivanje ekoloških propisa i primjena održivih praksi.

Integrisani sistem upravljanja otpadom temelji se na principima prevencije, recikliranja i plaćanja od strane zagađivača. 

Regionalna sanitarna deponija će biti izgrađena u skladu sa važećim zakonskim propisima Federacije Bosne i Hercegovine, direktivama EU i standardima Svjetske banke. Očekivani životni vijek ove regionalne deponije trebao bi biti najmanje 20 godina.

Koliko su važni lokalni projekti obnovljive energije na nivou zajednice u procesu tranzicije, i kako biste uključili stanovnike u takve inicijative?

Planiramo da u energetsku tranziciju uključimo sve stanovnike i stanovnice, privrednike i privrednice i pojedince i pojedinke. Već smo postali lideri u Bosni i Hercegovini, a namjeravamo nastaviti i u budućnosti. U 2024. godini izdvojili smo 500.000,00 KM za subvencioniranje izolacije u stambenim zgradama. U toku su razgovori sa GIZ-om za uspostavljanje energetskih zajednica. Naši napori promovišu obnovljive izvore energije i energetske zajednice, kreiramo budžete i koristimo sredstva sa viših nivoa i međunarodnih izvora. Rano smo prepoznali da je najveći izazov u Bosni i Hercegovini tranzicija energetskog sektora, te da sve institucije moraju biti uključene kako bi se olakšala tranzicija. Sve autoritativne analize pokazuju da će energija iz fosilnih goriva postajati sve skuplja. Vrijedi napomenuti da su mnoge strane institucije i kompanije prepoznale naš rad i podržale nas. Bili su iznenađeni našom vizijom, koja je pokrenula određene inicijative sa lokalnog nivoa, umjesto čekanja na akciju sa viših nivoa vlasti.

Promocija obnovljivih izvora energije ne samo da će doprinijeti zaštiti okoliša/životne sredine i ostvariti uštede, već će i stimulirati nove aktivnosti i razvoj inovativnih tehnologija, čime će podstaći ekonomski rast. Povećanje energetske efikasnosti će, također, ojačati ekonomsku stabilnost povećanjem industrijske konkurentnosti, smanjenjem oslanjanja na uvoznu energiju i stvaranjem novih mogućnosti za zapošljavanje. Na našu inicijativu, u Mješovitoj srednjoj školi uspostavljen je novi program obuke za instalatere solarnih panela. Osim toga, pojednostavili smo i sam proces ugradnje solarnih panela na pojedinačne stambene zgrade.

Kako vidite ulogu tehnologije u procesu tranzicije, i kako tehnologija i inovacije mogu koristiti zajednici?

Potpuna zelena tranzicija kompanija mora početi sa sveobuhvatnom promjenom načina razmišljanja i jasno zamišljenom strategijom koja uključuje finansijsku stabilnost, otpornost, ekološku prihvatljivost i društveno odgovorne poslovne prakse. Neophodno je poticati strateško razmišljanje u privredi da se zelena tranzicija sagleda kao prilika za transformaciju, inovacije, primjenu novih tehnologija i dugoročno profitabilan rast. Automatizacija, robotizacija i digitalizacija zelenih poslovnih procesa doprinosi povećanju efikasnosti i održivosti.

Neophodno je poticati strateško razmišljanje u privredi da se zelena tranzicija sagleda kao prilika za transformaciju, inovacije, primjenu novih tehnologija i dugoročno profitabilan rast. Za postizanje željenih ishoda poslovnih aktivnosti i privlačenje pažnje na pojedinačne projekte, proizvode i događaje, komunikacija, kao osnova svih vrsta odnosa, mora biti osmišljena i vođena u pravcu ostvarenja i zadovoljenja očekivanja i želja svih uključenih učesnika i učesnica. Komunikacijski alati, tehnike i kanali moraju biti usklađeni sa ciljnom publikom. Brzi razvoj elektronskih komunikacijskih kanala utječe na gotovo sve sfere ljudske aktivnosti, uključujući međuljudsku komunikaciju, poslovanje kompanija i ekonomiju općenito.

U toku je priprema Tranzicijskog plana Grada Živinice u sklopu „BiH SuTra“ programa. Plan će uključivati prijedloge članova i članica zajednice prikupljene putem online ankete. Možete li pružiti uvid u trenutnu fazu pripreme ovog plana i podijeliti izazove i prilike s kojima ste se susreli tokom ovog procesa?

Prije svega, velika nam je čast što smo izabrani kao jedna od četiri lokalne zajednice koje učestvuju u programu „BiH SuTra“. Ova prilika nam omogućava da sarađujemo sa vodećim stručnjacima i stručnjakinjama u ovoj oblasti, razmjenjujući iskustva i mišljenja. Tokom prethodnih sastanaka sa predstavnicima i predstavnicama programa „BiH SuTra“, bili smo svjedoci značajnog interesovanja kako nevladinog tako i vladinog sektora za pitanja okoliša/životne sredine. Ove sesije su generirale brojne konstruktivne prijedloge usmjerene na olakšavanje glatke i pravedne energetske tranzicije.

Pod rukovodstvom dr. Begana Muhića, gradonačelnika Živinica, i našeg predanog tranzicionog tima, Gradska uprava Živinice svesrdno podržava program. Posvećeni smo prelasku sa korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije na što jednostavniji i efikasniji način. O našoj opredijeljenosti svjedoče realizovani, tekući i planirani projekti, uključujući izgradnju fotonaponskih elektrana, ugradnju toplotnih pumpi, te implementaciju mjera energetske efikasnosti za stanovnike i stanovnice Živinica.

Bosna i Hercegovina je potpisnica međunarodnih sporazuma kao što su Pariški sporazum i Sofijska deklaracija za Zapadni Balkan. Međutim, naši napori u energetskoj tranziciji zaostaju u odnosu na naše regionalne kolege i kolegice zbog kašnjenja u donošenju ključnih zakona. Nedavno donošenje zakona o energetici, električnoj energiji i obnovljivim izvorima energije u augustu 2023., značajan je korak, ali još uvijek čekamo usvajanje relevantnih podzakonskih akata.

Obzirom na sve izazove, prepoznajemo važnost ubrzanja procesa pravedne tranzicije uz neprocjenjiv doprinos programa „BiH SuTra“ i naših eksperata. U narednom periodu očekujemo poboljšanje ekološke situacije u našem gradu i efikasno provođenje tranzicije.

Tranzicijski planovi su u toku

Tranzicijski planovi za sve četiri jedinice lokalne samouprave (Banovići, Breza, Ugljevik i Živinice) biće sveobuhvatan i participativan dokument za postizanje vizija koje su definisane 2023. godine. Ovi planovi postavljaju ambiciozne, ali ostvarive dugoročne ciljeve (do 2050. godine), srednjoročne ciljeve (do 2035.) i kratkoročne ciljeve (3 godine), zajedno sa mjerama za poboljšanje uslova okoliša/životne sredine i životnih uslova u regijama Bosne i Hercegovine bogatim ugljem.