Jačanje lokalnih kapaciteta za održivu poljoprivredu: Održana BiH SuTra radionica u Ugljeviku

 Dan je započeo informativnim izlaganjima prof. dr. Sabrije Čadre i mr. Samira Husića, koji su dali jasan i realan prikaz stanja u poljoprivredi Bosne i Hercegovine. Iako ovaj sektor ima značajnu ulogu — doprinosi 4,8% BDP-u zemlje i zapošljava oko 84.000 ljudi — suočava se s brojnim ozbiljnim izazovima. Od fragmentiranog vlasništva nad zemljištem, sve češćih suša i poplava, do degradacije tla i nedostatka koordinirane podrške, prepreke su brojne. Stručnjaci su ukazali na ključne slabosti, uključujući ograničen pristup EU i IPARD fondovima, slabu saradnju između različitih nivoa vlasti te zastarjele sisteme za navodnjavanje. Ipak, poruka je bila optimistična: uz pametnije planiranje, jaču mrežu poljoprivrednika i modernu infrastrukturu, postoje stvarne šanse za pozitivne promjene.

Tokom druge sesije, Jonna Wiklund iz Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu (SEI) predstavila je učesnicima vrijedne uvide u to kako Europska unija oblikuje budućnost poljoprivrede. Učesnici su upoznati s ključnim strategijama EU, poput Zelenog dogovora, Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i inicijative "Od farme do trpeze" (Farm to Fork), uz konkretne primjere njihove primjene u Švedskoj. Među njima su bile mjere poput podrške za sekvestraciju ugljika, zaštitnih usjeva i precizne primjene đubriva – praktični alati za izgradnju otpornijih i ekološki održivih farmi. Poseban naglasak stavljen je na savjetodavne usluge, koje igraju ključnu ulogu u pomaganju poljoprivrednicima da se lakše snađu u složenim procedurama, razumiju raspoložive opcije i u potpunosti iskoriste podršku koju nude programi.

Završna sesija donijela je dozu inspiracije iz stvarnog svijeta, iz Švedske. Dr. Ivar Virgin iz SEI-a predstavio je priču o Ova Växt AB, naprednoj farmi koja predvodi u primjeni precizne poljoprivrede. Korištenjem pametnih tehnologija poput traktora vođenih GPS-om, senzora za azot i sistema za kontrolisani saobraćaj, ova farma je uspjela povećati produktivnost uz istovremenu brigu o okolišu/životnoj sredini. Posebno je istaknut model cirkularne ekonomije koji povezuje farmu s postrojenjima za proizvodnju bioenergije, lokalnim prehrambenim sistemima i proizvodnjom biogasa — stvarajući sistem koji nije samo održiv, nego i otporniji na tržišne šokove. Naravno, izazovi i dalje postoje, uključujući visoke troškove inovacija i stalnu potrebu da se bude korak ispred, ali ovaj primjer snažno prikazuje kako poljoprivreda budućnosti može izgledati.

Jedinstveni zaključak radionice je da Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za razvoj održive i klimatski otporniju poljoprivredu. Otključavanje tog potencijala zahtijevaće usklađivanje politika, jačanje institucija, digitalizaciju i primjenu savremenih poljoprivrednih tehnologija. Švedsko iskustvo pruža vrijedan orijentir za dizajn i realizaciju pilot-projekata u BiH, dok će veća podrška savjetodavnim službama i obrazovanju poljoprivrednika biti ključna za uspješno prihvatanje budućih inicijativa.

Radionica je završila s optimističnim pogledom ka budućnosti. Svi su se složili da Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj održivijeg i otpornijeg sektora poljoprivrede. Ostvarenje tog potencijala neće se dogoditi preko noći — potrebna je bolja koordinacija politika, snažnije institucije, više digitalnih alata i primjena modernih tehnologija na terenu. Dobra vijest je da švedsko iskustvo nudi praktičan i inspirativan vodič. Uz odgovarajuću podršku, posebno u savjetodavnim službama i obrazovanju poljoprivrednika, BiH je dobro pozicionirana da napravi značajne korake ka zelenijoj i pametnijoj poljoprivredi.