Razvojni pravci: Zajednice oblikuju tranzicijske planove

Ovi konsultacijski događaji su organizovani u sklopu “BiH SuTra” programa kako bi se predstavilo pet razvojnih pravaca tranzicijskih planova za svaku lokalnu zajednicu: dekarbonizacija (energija, klima i održivi transport), cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja, održiva poljoprivreda, zaštita prirode i biodiverziteta. Navedeni razvojni pravci su dio Zelene agende za Zapadni Balkan, koja ima za cilj adresirati izazove klimatskih promjena i tranzicije ka zelenoj ekonomiji, dok pomaže zemljama Zapadnog Balkana u usklađivanju njihovih ekoloških propisa sa europskim standardima i normama.

Tokom konsultacijskih događaja, lokalni stručnjaci/kinje, u saradnji sa predstavnicima/ama iz Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu (SEI), predstavili su mjere, aktivnosti, ciljeve i specifičan vremenski okvir za svaki razvojni pravac.

"Razvojni pravac na kojem ja radim je smanjenje zagađenja, pravac koji se prepliće sa svim ostalim razvojnim pravcima predviđenim u tranzicijskim planovima. Kada govorimo o smanjenju zagađenja, bavimo se minimiziranjem zagađivača u vodi, tlu i zraku/vazduhu, što je od suštinskog značaja za dobrobit ljudi. Naša vizija, predstavljena na konsultacijskim događajima u četiri jedinice lokalne samouprave - Banovići, Breza, Ugljevik i Živinice - predviđa budućnost u kojoj čisti zrak/vazduh, voda i odgovorni građani prevladavaju. Da bismo ostvarili tu viziju, izdvojili smo konkretne mjere usmjerene na suzbijanje postojećeg zagađenja. To uključuje intervencije na kanalizaciji i napore za ublažavanje zagađenja tla. Također, bit će predložene mjere za borbu protiv zagađenja zraka/vazduha, omogućavajući zajednicama da prioritetiziraju i implementiraju najadekvatnije mjere", rekla je Melina Džajić-Valjevac, stručnjakinja za razvojni pravac 'smanjenje zagađenja'.

Melina Džajić-Valjevac, stručnjakinja za razvojni pravac 'smanjenje zagađenja'. Photo: BiH SuTra.

Konsultacijski događaji, održani u općinama/opštinama Banovići, Breza, Ugljevik, i gradu Živinice, okupili su predstavnike/ce različitih sektora, uključujući javni, privatni, akademski i nevladin sektor. Ovo je vrlo važno, imajući u vidu koliko je podrška nevladinog sektora javnom sektoru ključna za pravednu tranziciju.

“Kao i kod drugih pitanja, uloga nevladinog sektora je identifikovati slabosti sistema. Ako su te slabosti značajne, skrećemo pažnju javnog sektora na njih. Ako su manje i rješive, preuzimamo odgovornost da ih riješimo. Stoga je uloga nevladinog sektora ključna. Dok se vlade fokusiraju na glavne probleme, manji detalji mogu im promaći, stoga ih prepuštaju nevladinom sektoru da ih riješi", rekao je Zvjezdan Đurković, predstavnik Udruženja 'Kolona BB', Ugljevik.

Zvjezdan Đurković sa kolegicom, Udruženje 'Kolona BB', Ugljevik. Photo: BiH SuTra.

Značaj pravedne tranzicije prepoznaju i mladi ljudi. Bez obzira na trenutni trend mladih koji napuštaju BiH, oni iz lokalnih zajednica i dalje vjeruju u zelenu i održivu budućnost, odlučujući ostati u svojim zajednicama. Tokom događaja mladi učesnici/e su izrazili svoju viziju Živinica do 2050. godine kao zelenog grada koji ne samo da obogaćuje lokalnu zajednicu, već pruža i značajan doprinos državi Bosni i Hercegovini.

Ovo su bile inicijalne konsultacije, usmjerene na prikupljanje povratnih informacija od zainteresiranih strana i institucija unutar lokalnih zajednica. Cilj je bio utvrditi njihove prioritete, uočiti područja koja zahtijevaju veću pažnju, te sagledati šta se može preuzeti iz donorskih zemalja poput Švedske ili drugih članica Europske unije kako bi se unaprijedilo lokalno znanje i iskustvo. Neki od učesnika/ca  događaja prepoznali su važnost prioritetizacije održivih izvora energije.

"Kao predstavnica JP ‘Toplana’, jednog od zagađivača u općini Banovići, vjerujem da će do 2050. godine doći do promjene u izvoru koji se koristi za grijanje. Trenutno, naša toplana se uglavnom oslanja na ugalj dobiven iz Rudnika mrkog uglja ‘Banovići’. Međutim, predviđam prelazak na biorazgradivu masu kao alternativu u dugoročnoj perspektivi. Takva promjena ne bi samo bila ekonomski isplativija kako za građane/ke tako i za naše preduzeće, već i korisna za okoliš/životnu sredinu. Trenutno, rad našeg preduzeća uveliko zavisi od nabavke uglja, uzrokujući značajne troškove koji na kraju opterećuju potrošače. Od vitalnog je značaja da prioritet stavimo na njegovanje biološke raznolikosti i prelazak na obnovljive izvore energije", rekla je Hanifa Haskić, uposlenica JP ‘Toplana’ iz Banovića.

Hanifa Haskić, uposlenica JP ‘Toplana’ iz Banovića. Photo: BiH SuTra.

Lokalne vlade također su učestvovale na konsultacijskim događajima, jer su glavni akteri u razvoju konkretnih mjera i aktivnosti tranzicijskih planova.

"Učesnici/e konsultacijskog sastanka stekli su jasno razumijevanje značaja pet razvojnih pravaca koji su prezentirani, svaki sa vremenskim okvirom koji se proteže do 2050. godine. Tranzicijski plan je dizajniran da bude metodološki prilagodljiv različitim situacijama koje se mogu dogoditi do 2050. godine. Kao aktivni učesnik u procesu, Općina Breza je odabrala prioritetno implementiranje dva ključna pravca: dekarbonizacija (energija, klima, održivi transport) i cirkularna ekonomija", rekla je Meliha Beširević, pomoćnica načelnika Općine Breza za finansije, inspekcijske poslove i opću upravu.

Meliha Beširević, pomoćnica načelnika Općine Breza za finansije, inspekcijske poslove i opću upravu. Photo: BiH SuTra.

Prvi nacrti tranzicijskih planova se očekuju krajem maja 2024. godine i predstavljat će dobro argumentovanu osnovu za postavljanje i razvoj mjera za dugoročne (do 2050.), srednjoročne (do 2035.) i kratkoročne (3 godine) periode. Nakon toga, očekuje se drugi ciklus konsultacijskih događaja, dok je završetak tranzicijskih planova za općine/opštine Banovići, Breza i Ugljevik, te grad Živinice planiran za septembar 2024. godine.

U Banovićima, Brezi, Ugljeviku i Živinicama, zajednice su ujedinjene u svojoj predanosti izgradnji budućnosti u kojoj prosperitet i briga za okoliš/životnu sredinu idu ruku pod ruku.