Sastankom u opštini Ugljevik završen drugi krug konsultacijskih sastanaka

Na sastanku su programski stručnjaci i stručnjakinje prezentovali i u ovoj lokalnoj zajednici pregled kratkoročnih aktivnosti za pet razvojnih pravaca: dekarbonizaciju (energija, klima i održivi transport), cirkularnu ekonomiju, smanjenje zagađenja, održivu poljoprivredu te zaštitu prirode i biodiverziteta. Predstavljene aktivnosti će biti dio Operativnog plana za period 2025-2027. godine koji će biti sastavni dio finalnog Tranzicijskog plana za ovu opštinu.

Tokom kreiranja prijedloga kratkoročnih aktivnosti, u obzir je uzeta geografska pozicija opštine Ugljevik, kao i specifičnosti prostora, kako bi tranzicija doprinijela kreiranju održivijeg društva i unapređenju okolišnih i životnih uslova građana i građanki.

Potencijali Ugljevika: Prijelaz sa rudarstva na održivu poljoprivredu

Kako i samo ime kaže, Ugljevik je prvenstveno područje bogato ugljem. Preko 50% stanovništva ove opštine je na neki način vezano za samu proizvodnju uglja i električne energije kroz rudnik i termoelektranu. Međutim, Ugljevik je sekundarno  i poljoprivredni kraj u kojem se stanovništvo bavi poljoprivredom u svojim domaćinstvima.

"Ugljevik je područje sa velikim potencijalom za poljoprivredu zbog svog ravničarskog krajolika bliskog regiji Semberije. Prvenstveno je poznat po animalnoj, kao i po voćarskoj proizvodnji, posebno šljiva. Ovo je kraj poznat i po proizvodnji vrlo kvalitetne rakije. U tom kontekstu, može se pretpostaviti da će u budućnosti ovo područje postati još više poljoprivredno, jer stvarni potencijal leži u prelasku sa rudarskog poslovanja na poljoprivrednu proizvodnju", kazao je Samir Husić, mr. održivog upravljanja zemljišnim i ruralnim prostorom, angažovan na "BiH SuTra" programu kao stručnjak za razvojni pravac održiva poljoprivreda.

Samir Husić, mr. održivog upravljanja zemljišnim i ruralnim prostorom, angažovan na "BiH SuTra" programu kao stručnjak za razvojni pravac održiva poljoprivreda. Photo: Foto Tomić, Bijeljina.

Održiva poljoprivreda u Tranzicijskom planu za opštinu Ugljevik je koncipirana kroz 10 mjera koje ukupno imaju 26 predviđenih kratkoročnih aktivnosti. Imajući u vidu da je lokalni aspekt najbitniji za održivu poljoprivredu, Opština Ugljevik će prioritetizirati aktivnosti na osnovu vizije u kojem pravcu želi da se razvija.

"Jedna od predloženih mjera koju bih izdvojio jeste adaptacija na klimatske promjene. Upravo danas, tokom aktuelnih toplotnih udara, svjedočimo klimatskim promjenama, tako da jedna od aktivnosti jeste povećanje površina za navodnjavanje. Primjer druge aktivnosti jeste sam prelazak na održive metode uzgoja poljoprivrednih kultura, na tzv. 'integralnu poljoprivrednu proizvodnju', koja će uključivati sve aspekte poljoprivrede", objašnjava Husić.

Put ka čistijoj budućnosti

Smanjenje zagađenja postalo je jedan od ključnih ciljeva u globalnom kontekstu održivog razvoja. Tranzicijski plan za opštinu Ugljevik obuhvatit će mjere i aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje zagađenja na ovom području.

Melina Džajić-Valjevac, stručnjakinja za razvojni pravac smanjenje zagađenja. Photo: Foto Tomić, Bijeljina.

"Opština Ugljevik raspolaže sa dovoljnim vodnim resursima za snabdijevanje stanovništva, međutim u kratkoročnom periodu je potrebno poduzeti niz aktivnosti kojima će se spriječiti gubici u mreži i rizici od zagađenja. Pokrivenost kanalizacijom je na dosta niskom nivou što implicira na rizike po zdravlje stanovništva od kontaminacije podzemnih voda. Stoga je potrebno implementirati akcije proširenja kanalizacije, a potom i tretmana otpadnih voda, a sve uz vizije planiranja do 2050. godine. Stanovništvo treba da bude redovno informisano o kvaliteti vazduha i vode za piće, kao dva najvažnija parametra uslova životne sredine, što je prepoznato i adresirano u Tranzicijskom planu", rekla je Melina Džajić-Valjevac, stručnjakinja za razvojni pravac smanjenje zagađenja.

Participativni put do tranzicijskih planova

Krajem 2023. godine, u sklopu inicijalnih aktivnosti "BiH SuTra" programa, kroz participativni pristup kreirane su vizije do 2050. godine za sve četiri pilot općine/opštine i grad (Banovići, Breza, Ugljevik i Živinice) i to u skladu sa EU Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Na osnovu definisanih vizija, kreiran je prvi nacrt tranzicijskih planova koji sadrži prijedloge ciljeva, mjera i seta aktivnosti za svih pet razvojnih pravaca za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni period. Tranzicijski planovi integriraju aspekte rodne i društvene jednakosti i borbe protiv siromaštva (eng. GESEP - Gender, Equality, Social Equity and Poverty) kao nezaobilazne kategorije pravedne tranzicije.

Predložene mjere i aktivnosti prezentovane su zainteresovanim stranama iz različitih sektora (vladin, nevladin, privatni i akademski sektor) u četiri područja bogata ugljem tokom prvog kruga konsultacijskih sastanaka održanih u aprilu ove godine.

Ove sedmice održan je drugi krug konsultacijskih sastanaka u sve četiri jedinice lokalne samouprave, gdje su detaljno predstavljene predložene kratkoročne aktivnosti za period 2025-2027. godine, koje već čine dio nacrta Tranzicijskog plana. Predstavnici i predstavnice svih pilot područja programa pozvani su da do 1. jula 2024. godine dostave komentare na prezentirane kratkoročne aktivnosti za svaki razvojni pravac, što će doprinijeti izradi finalnih dokumenata sredinom jula 2024. godine – tranzicijskih planova za ove četiri lokalne zajednice, spremnih za usvajanje i dalju proceduru.

"Drugi krug konsultacija sa zainteresovanim stranama u jedinicama lokalne samouprave nam je dao određene smjernice i komentare o tome na koji način treba definisati i oblikovati aktivnosti i šta je ono što bi u kratkom roku bilo izvodljivo i što bi bio prioritet određenih jedinica lokalne samouprave. Ono što smo primijetili tokom održanih događaja jeste da i drugi razvojni pravci održive tranzicije, pored aktuelnih pitanja energije i dekarbonizacije, privlače jako mnogo pažnje u lokalnim zajednicama te da je važno baviti se i zaštitom prirode i biodiverziteta, poljoprivredom i drugim oblastima", zaključila je Saša Solujić, voditeljica programa "BiH SuTra".

Saša Solujić, voditeljica programa "BiH SuTra". Photo: Foto Tomić, Bijeljina.

Finalni tranzicijski planovi će sadržavati procjenu finansijskih sredstava za implementaciju svake predložene mjere za pet razvojnih pravaca. Na osnovu toga, općine/opštine Banovići, Breza i Ugljevik, te Grad Živinice će prioritizirati mjere u skladu sa raspoloživim finansijskim i ljudskim kapacitetima. Program "BiH SuTra", uz podršku Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu (SEI), podržat će implementaciju dvije prioritetne (neinfrastrukturne) mjere u svakoj programskoj jedinici lokalne samouprave po usvajanju operativnih trogodišnjih planova, u skladu sa postojećim zakonskim regulativama, kao sastavnog dijela tranzicijskih planova.

U procesu izrade tranzicijskih planova učestvovali su stručnjaci i stručnjakinje iz Bosne i Hercegovine, kao i iz skandinavskih zemalja, kako bi kombinacijom znanja i iskustva ponudili što kvalitetniji dokument plana održive tranzicije.

Program "BiH SuTra" se provodi uz podršku švedske Agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) u Bosni i Hercegovini.