Jačanje klimatskih akcija u bh. zajednicama

Radionica je bila posvećena razumijevanju planova klimatskih akcija u bh. gradovima i općinama/opštinama. Razvoj finansijski održivih strategija za klimatske investicije, koje privlače i privatne i javne investicije, može pomoći gradovima i općinama/opštinama da ostanu na putu ka postizanju klimatske neutralnosti.

Kako klimatske promjene utječu na gradove i zajednice u BiH?

Prvi dan događaja bio je fokusiran na utjecaj klimatskih promjena na lokalnom nivou. Fedra Vanhuyse, voditeljica Odjela “Društvo, klima i podrška u politici“ u SEI-u, podijelila je iskustva Švedske u vezi sa klimatskim promjenama i njihovim ekonomskim posljedicama, dok su predstavnici općina/opština i gradova diskutovali o vlastitim izazovima. Učesnici su razmatrali kako klimatske promjene utječu na njihove regione, mjere prilagođavanja i ublažavanja koje primjenjuju, kao i teškoće sa kojima se susreću. Diskusije su naglasile sve učestalije vremenske nepogode, poput suša i obilnih padavina koje uzrokuju poplave. Klimatske promjene značajno utječu na poljoprivredu (smanjenje prinosa), izgrađenu infrastrukturu (klizišta koja uzrokuju štetu na imovini i finansijske gubitke), te turizam (investicije u zimski turizam donose loš povrat zbog smanjenog snježnog pokrivača). Izazovi uključuju ograničena sredstva, nedovoljno planiranje i nizak nivo javne svijesti.

Od metoda do primjenjivih rješenja

Drugi dan radionice u Tuzli je započeo uvodom u metodologije za klimatske akcije i planiranje investicija. Učesnici su istraživali ključne pojmove, definicije i pristupe, uključujući Viable Cities Finance Dashboard, alat razvijen kako bi pomogao gradovima i općinama/opštinama da razumiju svoje misije, dostupne akcije, povezane troškove i potencijalne izvore finansiranja.

Fedra Vanhuyse predstavila je ovaj alat, objašnjavajući njegovu ulogu u povezivanju ekonomskih i finansijskih aspekata klimatskih akcija. Ovaj alat pomaže nam da odgovorimo na ključna pitanja: Hoćemo li postići ciljeve klimatske neutralnosti do 2030. godine? Koliko će to koštati? Ko će snositi troškove? Koje su dodatne koristi? Možemo li prilagoditi i poboljšati naše scenarije? Jedan od ključnih izazova koji je istaknut bio je da gradovi i općine/opštine često imaju problem da odrede odakle da počnu. Alat pruža jasnoću tako što definira njihovu misiju, moguće akcije, troškove i potencijalne finansijske partnere, na kraju ih vodeći prema klimatskoj neutralnosti.

Ključna poruka sa radionice bila je da planovi investicija u klimatske akcije moraju biti praktično izvedivi i finansijski održivi. Razvijanjem strategija koje privlače javne i privatne investicije, lakše se postiže jednostavna i efikasna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti.

Vanhuyse je objasnila: „Gradovi i općine/opštine se moraju snaći u mehanizmima finansiranja, uključujući grantove, javno-privatna partnerstva i regulatorne poticaje. Osiguranje finansijske održivosti podrazumijeva procjenu povrata na ulaganje, balansiranje početnih troškova s dugoročnim uštedama i usklađivanje projekata s ekonomskim i političkim okvirima. Inovativna rješenja, kao što su cijene ugljen-dioksida, zelene obveznice i klimatski fondovi, mogu pomoći u mobilizaciji resursa za velike projekte“.

Derviš Hadžimuhamedović iz Grada Sarajeva podijelio je svoje mišljenje o radionici: „Grad Sarajevo ima cilj da postane lider u održivoj tranziciji u Bosni i Hercegovini, zbog čega je ova radionica bila izuzetno važna za dalji razvoj našeg znanja o klimatskim akcijama i investicijama. Kao dio EU misije Net Zero Cities, zajedno sa Istočnim Sarajevom i Kantonom Sarajevo, inspirirani smo ambicioznim planovima Švedske za postizanje klimatske neutralnosti i motivirani da ozbiljno pristupimo izradi vlastitog investicionog i akcijskog plana. Takođe, podijelili smo naša iskustva, uspjehe i izazove s kolegama iz drugih dijelova BiH, nadajući se da će im koristiti u njihovim sredinama. Grad Sarajevo je odlučan da odmah aktivno počne raditi na ublažavanju efekata klimatskih promjena, a ova radionica nam pomaže da taj izazov dočekamo spremniji“.

Izazovi u prikupljanju podataka i planiranju

Pristup pouzdanim i sveobuhvatnim podacima i dalje predstavlja veliki izazov, bilo zbog nepostojanja standardiziranih protokola za prikupljanje podataka, bilo zbog nedostatka transparentnosti od strane relevantnih institucija. Bez podataka visoke kvalitete, otežano je mjerenje napretka.

Učesnici su učestvovali u grupnim diskusijama o postojećim alatima i platformama za prikupljanje podataka, razmatrajući izazove na koje nailaze prilikom njihovog efikasnog korištenja. Alexandra Lecká, istraživačka u SEI-u, vodila je sesiju o ključnoj ulozi podataka u planiranju klimatskih akcija, naglašavajući potrebu za strukturiranim prikupljanjem podataka kako bi se podržalo donošenje informisanih odluka. Diskusije su istakle ključni izazov: teškoće u prikupljanju kvalitetnih podataka, otežane nejasnim protokolima i institucionalnom netransparentnošću. Ključna poruka bila je da bez pouzdanih podataka ne možemo tačno pratiti niti mjeriti napredak.

Lecká je objasnila: „Zbog nedostatka centraliziranog i standardiziranog prikupljanja podataka, općine/opštine i gradovi imaju veoma različite početne tačke i kapacitete za prikupljanje podataka. To je nešto što moramo uzeti u obzir kada razmišljamo o prilagođavanju alata Viable Cities Finance Dashboard kako bismo ga učinili korisnim i vrijednim za ove aktere. Posebno me raduju detaljne „interno razvijene“ baze podataka, za koje sam uvjerena da će donijeti jedinstven element. Međutim, naredni korak ostaje prikupljanje jedinstvenih podataka o osnovnim emisijama, što je neophodan početni korak u procjeni trenutnih emisija, predviđanju emisija i modeliranju utjecaja mjera klimatskih akcija“.

Na kraju drugog dana, učesnici su imali priliku da istraže Viable Cities Finance Dashboard, koji se pokazao kao neprocjenjiv alat za planiranje investicija u klimatske akcije i podršku općinama/opštinama i gradovima u njihovoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti.

Adem Mostarlić, učesnik iz jedne od lokalnih zajednica koje su dio programa BiH SuTra, Općine Banovići, podijelio je svoje mišljenje: „Tema je izuzetno interesantna i važna jer se fokusira na prilagođavanje klimatskim promjenama i izazove koji nas očekuju. Kroz diskusije i predavanja vrhunskih stručnjaka iz Švedske, dobili smo uvid u modele i prakse koje su se pokazale uspješnim. Posebno nas inspiriše švedski pristup planiranju klimatskih akcija na lokalnom nivou, što je nešto što želimo primijeniti i u našim zajednicama kako bismo bili bolje pripremljeni za buduće izazove“.

Radionica je završena vježbom sistemskog razmišljanja, u kojoj su gradovi i općine/opštine radili na izradi dijagrama uzročno-posljedičnih veza, povezujući varijable kroz njihove pozitivne i negativne korelacije. Ova vježba je osvježila učesnike i naglasila važnost razumijevanja da klimatske akcije funkcionišu unutar složenog, međusobno povezanog sistema, gdje ne postoje jasne i čvrste granice između različitih faktora.

Radionica u Tuzli, koju je organizovao SEI u saradnji s Ambasadom Švedske u BiH, doprinijela je povećanju znanja bh. zajednica o klimatskim akcijama i planiranju investicija. Učesnici će nastaviti usavršavati svoje metodologije i analizirati dostupne podatke kako bi stvorili efikasnije planove klimatskih akcija. U narednim koracima, SEI tim će razviti prilagođeni alat za ove zajednice, opremajući ih praktičnim rješenjima i resursima koji će im pomoći da napreduju ka održivim, klimatski otpornim društvima.