Q&A sa predstavnikom Opštine Ugljevik

Milorad Jovičić, šef kabineta načelnika Opštine Ugljevik, Photo: Foto Tomić, Bijeljina.

Koje su glavne mogućnosti koje će se lokalnim zajednicama otvoriti pri prelazu u održivije društvo? Da li prepoznajete određene ključne izazove i kako se planirate nositi s njima?

Jedan od glavnih puteva ka postizanju održivijeg društva uključuje razvoj turizma, sektora koji je sve značajniji na globalnom nivou. Fokus u ovom nastojanju je na njegovanju čiste i zdrave životne sredine/okoliša, koja je potrebna za stvaranje uslova za ekonomski rast i razvoj preduzetništva. Ovo uključuje promociju čiste poljoprivrede, organsku proizvodnju i unapređenje primarnih poljoprivrednih procesa. Ovi sektori su važni u oblikovanju povoljnih životnih uslova i podsticanju održivosti. Međutim, najhitniji izazov leži u rješavanju pitanja zapošljavanja, osiguravanju kvalitetnih poslova u različitim oblastima i kultivisanju načina razmišljanja koji podstiče preduzetnički duh i inovacije.

Kako ćete osigurati da se benefiti tranzicije pravedno raspodijele među različitim demografskim grupama unutar zajednice?

Ravnomjerna raspodjela benefita među različitim demografskim grupama je svakako veliki izazov. Pored njegovanja održivog društva u ekonomskom i ekološkom smislu, ključno je uspostaviti uslove za veću društvenu jednakost. Ovo uključuje borbu protiv rasprostranjenih pitanja poput korupcije i promovisanja rodne i vjerske jednakosti i društvene jednakosti općenito. Odgovornost je na lokalnim zajednicama da stvaraju povoljno okruženje i donose zakonske propise. Oni bi trebali predlagati inicijative višim nivoima vlasti i osmišljavati različita rješenja u cilju postizanja pravedne raspodjele benefita.

Kakvu ulogu imaju obrazovanje i podizanje svijesti u postizanju održive tranzicije? Možete li dati konkretne primjere kakav bi uticaj mogli imati?

Obrazovni sistem igra ključnu ulogu, posebno zato što pretežno utiče na mlade ljude. Lokalne zajednice snose odgovornost da kroz različite obrazovne aktivnosti edukuju djecu i mlade o važnosti i neophodnosti tranzicije ka održivosti. Ovo uključuje podizanje svijesti o značaju održavanja čiste i održive životne sredine/okoliša, kao i njegovanje održivog društva u cjelini. Saradnja između lokalnih zajednica i viših nivoa vlasti je od suštinskog značaja za uticaj i oblikovanje nastavnih planova i programa u ovim oblastima. Ovo osigurava da se ova pitanja sistematski rješavaju i integrišu u obrazovne okvire.

U toku je priprema Tranzicijskog plana Opštine Ugljevik u sklopu „BiH SuTra“ programa. Plan će uključivati prijedloge članova i članica zajednice prikupljene putem online ankete. Možete li pružiti uvid u trenutnu fazu pripreme ovog plana i podijeliti izazove i prilike s kojima ste se susreli tokom ovog procesa?

Na osnovu početnih informacija i uvida u materijale Tranzicijskog plana, vidljivo je da je plan dobro osmišljen i sveobuhvatan, da nudi sistemska rješenja. Ipak, najveći izazov leži u prestanku rada rudnika i termoelektrana i osiguravanju egzistencije i zapošljavanja lokalnog stanovništva. Ovo pitanje je posebno složeno i nepredvidivo, što može dovesti do depopulacije uprkos naporima ka čistoj i zdravoj životnoj sredini/okolišu. S obzirom na blizinu većih privrednih centara poput Tuzle i Bijeljine, kao i granice sa Srbijom i Hrvatskom, situacija predstavlja značajne ekonomske rizike.

Rješavanje ovog izazova je najvažnije. Pronalaženje održivih rješenja za zapošljavanje i ohrabrivanje lokalnog stanovništva da istraže alternativne mogućnosti su ključni koraci. Stvaranje uslova za rast drugih privrednih sektora, posebno preduzetništva, moglo bi pozitivno uticati na budućnost regiona.

Naredni koraci za četiri lokalne zajednice

Konačni planovi tranzicije će sadržavati procjenu finansijskih sredstava za implementaciju svake predložene mjere za pet razvojnih pravaca. Na osnovu toga, općine/opštine Banovići, Breza i Ugljevik, te Grad Živinice će dati prioritet mjerama u skladu sa raspoloživim finansijskim i ljudskim kapacitetima. Program „BiH SuTra“, uz podršku Štokholmskog instituta za okoliš (SEI), podržat će implementaciju dvije prioritetne (neinfrastrukturne) mjere u svakoj programskoj jedinici. To će se desiti nakon usvajanja operativnih trogodišnjih planova, u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, kao sastavnog dijela tranzicijskih planova.