Izgradnja budućeg upravljanja otpadnim vodama u BiH: Lekcije iz Švedske

Tokom radionice, učesnici iz Općine Banovići, Općine Breza, Opštine Gacko, Općine Kakanj, Opštine Ugljevik, te Grada Gradiška i Grada Živinice razmatrali su strategije za uvođenje održivog sistema upravljanja otpadnim vodama u svojim lokalnim zajednicama. Događaj je okupio švedske i domaće stručnjake, koji su učesnicima prenijeli spoj međunarodnih dobrih praksi i praktičnih lokalnih iskustava.

Švedska je široko prepoznata po visokokvalitetnim i cirkularnim rješenjima u upravljanju otpadnim vodama, koja služe kao inspirativan primjer za zemlje u tranziciji, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Daniel Ddiba i Linus Dagerskog iz Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu (SEI), koji implementira projekat BiH SuTra uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), podijelili su svoje bogato iskustvo sa terena i dali smjernice o tome kako bh. općine/opštine i gradovi mogu preskočiti zastarjele modele i usvojiti moderne, resursno efikasne sisteme.

Prednost BiH: Graditi moderne sisteme bez korištenja zastarjelih modela

„Otpadne vode nisu otpad — one su resurs“, istakao je švedski ekspert Daniel Ddiba na radionici u Brezi, naglašavajući da čak i manji, ruralni ili manje razvijeni gradovi mogu uvoditi cirkularna i resursno efikasna rješenja. Prema Ddibi, švedska iskustva pokazuju da decentralizirani sistemi — poput onih u Södertäljeu ili mreža manjih postrojenja širom ruralnih područja — mogu uspješno reciklirati nutrijente, smanjiti lokalno zagađenje i dugoročno biti finansijski održivi. „Ključ uspjeha leži u jasnim standardima, definisanim nadležnostima i dobro funkcionalnom sistemu nadzora“, dodao je.

Ddiba je naglasio da švedski napredak u upravljanju otpadnim vodama nije rezultat isključivo ulaganja u infrastrukturu, već snažnih institucija, jasno definisanih regulatornih okvira i široke međuopćinske/međuopštinske saradnje. „Saradnja između općina/opština i gradova omogućava zajedničko planiranje i dijeljenje tehničkih resursa, što značajno smanjuje troškove i povećava efikasnost,“ objasnio je. Švedske zajedničke vodne komunalne organizacije, koje upravljaju uslugama za više općina istovremeno, predstavljaju model koji bi mogao biti veoma koristan i za Bosnu i Hercegovinu, posebno u područjima sa ograničenim lokalnim kapacitetima.

Bosna i Hercegovina, kako je istakao Ddiba, ima rijetku prednost: veliki dio infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama tek treba izgraditi. „BiH ne mora ponoviti naše greške — može preskočiti zastarjele modele i odmah ući u novu generaciju upravljanja otpadnim vodama“, rekao je Ddiba. To podrazumijeva razvoj klimatski otpornih sistema, pametnu kombinaciju centraliziranih i decentraliziranih rješenja, bolje upravljanje oborinskim vodama i primjenu tehnologija koje omogućavaju povrat vode, energije i nutrijenata — resursa koji se trenutno u velikoj mjeri gube. „Ovo je prilika da se gradi održivo, efikasno i dugoročno isplativo upravljanje otpadnim vodama, prilagođeno lokalnim potrebama i resursima“, zaključio je.

Oslanjajući se na dugogodišnje švedsko iskustvo u razvoju resursno efikasnih i klimatski otpornih sistema za upravljanje otpadnim vodama, stručnjaci iz Švedske naglasili su da Bosna i Hercegovina može iskoristiti ovaj period tranzicije kako bi usvojila moderna i održiva rješenja.

„Upravljanje otpadnim vodama ne samo da smanjuje zagađenje, već može podržati i poljoprivredu, cirkularnu ekonomiju, energetski sektor i biodiverzitet, ukoliko se planira holistički, s fokusom na povrat i ponovnu upotrebu resursa. Lokalne zajednice sada zajednički rade na rješavanju ovih izazova, a mreže za razmjenu znanja iz Švedske mogu biti korisne i u Bosni i Hercegovini. Ovo je ključni trenutak za zemlju: lokalne zajednice se po prvi put suočavaju s ovim pitanjima, donose investicijske odluke i imaju priliku da implementiraju inovativna, prirodna rješenja te preskoče neodržive tehnologije, izgrađujući efikasne sisteme od samog početka“, rekao je Linus Dagerskog, ekspert iz Švedske koji radi za SEI.

Lokalna perspektiva, finansiranje i dugoročno planiranje

Radionica je također istakla značaj lokalnog znanja. Melina Džajić-Valjevac, ekspertica za održivo upravljanje vodom i hemikalijama, naglasila je da općine/opštine i gradovi moraju usvojiti širu perspektivu kako bi osigurali održivo finansiranje i dugoročne koristi. „Cilj je podstaći jedinice lokalne samouprave da planiraju upravljanje otpadnim vodama na cijeloj teritoriji svojih općina/opština i gradova, prepoznajući važnost čistog okoliša za zdravlje ljudi i kvalitet života“, objasnila je.

Uprkos značajnim potrebama i dostupnim mogućnostima finansiranja, vodni sektor u Bosni i Hercegovini godinama se suočava s duboko ukorijenjenim strukturnim problemima. Stručnjaci upozoravaju da se fokus često stavlja samo na izgradnju infrastrukture, dok se zanemaruje ono što je ključno za dugoročnu održivost – upravljanje, finansijska održivost i depolitizacija sistema. Na ove izazove ukazao je na radionici Muris Mešetović, ekspert za korporativne i javne finansije. „Investicije u vodni sektor u BiH se najčešće svode na pitanje kako obezbijediti sredstva za izgradnju postrojenja, ali pravi problem nastaje nakon što se ona izgrade – kako njima efikasno upravljati. Nedostaje nam znanje i planiranje operativnih troškova, što često dovodi do toga da postrojenja ne funkcionišu. Cijene vodnih usluga su politički određene i vještački niske, bez jedinstvene metodologije. Zbog toga komunalna preduzeća ne mogu pokriti ni osnovne troškove, a kamoli upravljati složenijim postrojenjima. Dodatni izazovi su nedostatak pravnog okvira za javno-privatna partnerstva, slabi kapaciteti javne uprave za pripremu projekata i ograničen prostor u budžetima općina/opština i gradova. Iako postoje različiti modeli finansiranja, uključujući kredite i zelene obveznice, politički rizici i regulatorni nedostaci odbijaju investitore. Rješenje je postepeno jačanje svih ovih segmenata — od finansijskog okvira i upravljačkih kapaciteta do depolitizacije cijena — i korak po korak, jer održiv sistem se ne može izgraditi preko noći“.

Radionica je učesnicima pružila praktične alate, primjere iz stvarnog života i konkretne smjernice za izgradnju otpornijih, klimatski prilagođenih i cirkularnih sistema upravljanja otpadnim vodama, u skladu sa EU standardima i nacionalnim prioritetima.