Općine/Opštine i gradovi na radionici o unapređenju cirkularnih rješenja za otpad u Živinicama

Radionica je bila fokusirana na stratešku ulogu prevencije otpada, održivo finansiranje usluga upravljanja otpadom i korištenje podataka za informisano donošenje odluka. Radionicu je vodio Tomas Thernström iz SEI-ja, viši stručnjak za cirkularnu ekonomiju i upravljanje otpadom. Thernström je certificirani trener za prevenciju otpada sa ekonomskim obrazovanjem i vodio je izradu nekoliko nacionalnih smjernica za upravljanje komunalnim otpadom i sistema odgovornosti proizvođača u Švedskoj.

Tokom radionice, učesnici iz sedam partnerskih općina/opština i gradova BiH SuTra projekta – Banovići, Breza, Gradiška, Gacko, Kakanj,  Ugljevik, Živinice – zajedno sa komunalnim preduzećima JP Eko-Sep d.o.o., Gradska čistoća a.d. Gradiška, JP Vodokom Kakanj i Akva Invest d.o.o. Živinice, istraživali su strategije za primjenu principa cirkularne ekonomije u praksi na lokalnom nivou.

Od cirkularnih principa do lokalne prakse

Jutarnja sesija bila je posvećena uvođenju koncepta cirkularne ekonomije i njegovoj važnosti za donošenje odluka na nivou lokalnih zajednica. Učesnici su diskutovali o prelasku sa linearnih modela proizvodnje i potrošnje na cirkularne sisteme koji naglašavaju prevenciju otpada, ponovnu upotrebu i efikasno korištenje resursa. Švedski primjeri su pokazali kako sistemi upravljanja otpadom mogu omogućiti cirkularnu tranziciju, povezujući evropske regulative sa lokalnom implementacijom.

“Upravljanje otpadom nije samo zbrinjavanje otpada na kraju procesa,” objasnio je Tomas Thernström. “Ono pruža važne informacije o materijalima koji se teško recikliraju ili ih treba sigurno odložiti. Ovo znanje može dati upute za dizajn proizvoda, spriječiti nastanak otpada u ranoj fazi i omogućiti cirkularnu ekonomiju na lokalnom nivou.”

Ekonomičnost i dizajn tarifa

Ključna sesija bila je posvećena ekonomskim instrumentima za održivo upravljanje otpadom, uključujući potpuno pokrivanje troškova, tarife, naknade na ulazu, poreze i sisteme proširene odgovornosti proizvođača. Švedski primjeri pokazali su kako fiksni i varijabilni dijelovi tarifa mogu potaknuti prevenciju otpada i odvajanje na izvoru, uz finansijsku održivost. Učesnici su podijelili izazove i razmijenili praktične korake za poboljšanje lokalnih tarifa.

Diskusija je posebno rezonovala sa Gradom Gradiška, koji trenutno revidira svoj lokalni plan upravljanja otpadom. Marina Vukotić iz Gradske uprave Grada Gradiška, šefica Odsjeka za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine.

"Tema cirkularne ekonomije za nas je posebno važna jer smo trenutno u procesu izrade novog lokalnog plana upravljanja otpadom. Ovakve radionice su dragocjene jer nam omogućavaju da čujemo primjere dobre prakse iz Evrope, ali i da razmijenimo iskustva između gradova, opština i entiteta. Iako često imamo uspostavljene zakonske okvire, u praksi se suočavamo sa izazovima, posebno kada je riječ o tokovima posebnog otpada poput baterija, elektronskog otpada i otpadnih guma. Važno je krenuti od edukacije i unapređenja organizacije sistema, kako bismo principe cirkularne ekonomije kvalitetno integrisali u lokalne i entitetske planove, u skladu sa budućom strategijom na državnom nivou."

Korištenje podataka za bolje odluke

Popodnevna sesija naglasila je važnost pouzdanih podataka o otpadu za planiranje, investicije, razvoj politika i komunikaciju. Učesnici su analizirali potrebe za podacima, uključujući količinu otpada, njegov sastav, pokrivenost usluga i troškove. Radionica je također predstavila razvoj harmonizirane metodologije Studije sastava otpada (Waste Composition Study – WCS), testirane u saradnji sa Eko-Sep i Banovićima, Kladanjem i Živinicama, kao praktičan alat za planiranje zasnovano na dokazima.

“Bez pouzdanih podataka, odluke se svode na nagađanje,” primijetio je Tomas Thernström. “Općine/opštine i gradovi moraju razumjeti koliko otpada se generiše, od čega se sastoji i koliko košta. Ove informacije su osnova za bolje planiranje, dizajn tarifa, investicije i razvoj politika.”

Važnost planiranja zasnovanog na podacima i regionalne koordinacije posebno su istakli operateri infrastrukture odgovorni za tretman i odlaganje otpada. Direktorica JP Eko-Sep JP, Lejla Alagić, istakla je da su iskustva i preporuke stručnjaka sa Štokholmskog instituta za okoliš (SEI) izuzetno značajni za dalji razvoj sistema upravljanja otpadom.

„Naš cilj nije da deponija ostane isključivo mjesto za odlaganje otpada, već da je razvijemo u savremeni centar za upravljanje otpadom. Postoje kapaciteti da preraste u regionalni centar koji bi zbrinjavao otpad sa područja cijelog Tuzlanskog kantona. U tom procesu želimo primijeniti najbolje prakse iz Švedske i prilagoditi ih našem kontekstu. Trenutno radimo na analizi sastava otpada, što predstavlja ključni korak za kvalitetno planiranje naredne faze projekta. Ta faza podrazumijeva uspostavljanje sistema mehaničko-biološkog tretmana otpada, kojem treba da prethodi primarna selekcija – bilo na mjestu nastanka otpada ili na samoj deponiji. Nakon detaljnih kalkulacija donijet ćemo odluku o najefikasnijem i ekonomski najisplativijem modelu. Na današnjoj radionici čuli smo podatak da se u Švedskoj danas na deponije odlaže svega 1–2% otpada, dok se kod nas trenutno 100% komunalnog otpada odlaže na deponiju. To jasno pokazuje koliki prostor za napredak postoji. Smatram da je bolje početi danas nego sutra. U Tuzlanskom kanton već ima kvalitetnu infrastrukturu – novu Regionalnu sanitarnu deponiju Eko-Sep, prvu sanitarnu deponiju čvrstog otpada izgrađenu u skladu sa svim EU standardima, koja opslužuje Živinice, Banoviće i Kladanj. Ne vidim nijedan razlog da na temeljima  švedskih iskustava ne krenemo dalje i ostvarimo mjerljive, dugoročno održive rezultate“, poručila je Alagić.

Ovo odražava širu promjenu koja je bila tema radionice – prelazak sa gledanja na deponije samo kao mjesta za odlaganje na razvoj integrisanih regionalnih centara za upravljanje otpadom u skladu sa principima cirkularne ekonomije.

Radionica je pokazala da unapređenje cirkularnog upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini zahtijeva ne samo usklađivanje politika, već i praktične alate, finansijsku reformu, pouzdane podatke i snažnu saradnju između općina, gradova i operatera infrastrukture.

Od radionice i razvoja metodologije do pilot studije

Ova radionica nadovezala se na radionicu održanu 16. decembra 2025. godine u Banovićima, koja je bila fokusirana na analizu sastava otpada. Događaj iz decembra je okupio načelnike, visoke zvaničnike i tehničko osoblje radi razvoja harmonizirane metodologije Studije sastava otpada (WCS). Studija je bazirana na švedskoj metodologiji, ali je prilagođena uslovima u Bosni i Hercegovni.

Nakon ovosedmične radionice, u saradnji sa općinama Banovići i Kladanj, gradom Živinice te kompanijom Eko-Sep, provedena je pilot-studija. Eko-Sep, zajednička kompanija Banovića, Kakanja i Živinica za upravljanje otpadom, upravlja regionalnom deponijom, a u okviru studije testirana je nova metoda za sortiranje kućnog otpada. Pratite nas za više informacija o ovoj aktivnosti i njenim rezultatima!

BiH SuTra projekat finansira Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (SIDA) u Bosni i Hercegovini, a implementira ga Štokholmski institut za okoliš (SEI). Projekat ima za cilj unapređenje kapaciteta zemlje za implementaciju politika zaštite okoliša i održive tranzicije na lokalnom nivou.