Kosultacijski sastanak u Opštini Gacko. Foto: BiH SuTra tim.
Projekat BiH SuTra započeo je prvu seriju konsultacijskih događaja posvećenih definisanju razvojnih pravaca za Tranzicijske planove u novim jedinicama lokalnih samouprava: Gacko, Kakanj i Gradiška. Ovi pravci zasnovani su na pet stubova Zelene agende za Zapadni Balkan, koja ima za cilj odgovor na izazove klimatskih promjena, podršku tranziciji ka zelenoj ekonomiji i usklađivanje ekoloških standarda sa standardima Evropske unije.
Prvi sastanak održan je 30. marta u Gacku i okupio je predstavnike javnog, privatnog, akademskog i nevladinog sektora radi diskusije o prioritetima održivog razvoja opštine. Tokom konsultacija, stručnjaci su predstavili mjere, ciljeve i vremenske okvire za svaki pravac: dekarbonizacija, cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja, održiva poljoprivreda i zaštita prirode i biodiverziteta. Ovi pravci pružaju osnovu za planiranje aktivnosti u kratkom roku (tri godine), srednjem roku (do 2035. godine) i dugoročnom periodu (do 2050. godine).
Razvoj Gacka: refleksija i vizija
Vukota Govedarica, načelnik Opštine Gacko, osvrnuo se na dosadašnji razvoj opštine, naglašavajući da, iako je opština Gacko ostvarila značajan napredak u elektroenergetskom sektoru, dugoročni razvoj izvan okvira teške industrije osamdesetih godina nije bio dovoljno razmatran. Danas, uz podršku Štokholmskog instituta za životnu sredinu i BiH SuTra projekta, opština je spremna strateški napredovati, fokusirajući se na poljoprivredu, turizam, zaštitu životne sredine i inicijative cirkularne ekonomije.
“Razvoj Gacka može biti usmjeren prema poljoprivredi, posebno kroz unapređenje proizvodnje mlijeka i mesa te valorizaciju lokalnih autohtonih resursa. U Gacku imamo autohtono gatačko govedo, koje je svojevremeno još austrougarska definisala praveći spoj između alpske krave i naše gatačke krave i taj potencijal moramo u potpunosti iskoristiti. Istovremeno, važno je povezati poljoprivredu s turizmom, gdje postoje značajne prilike, posebno u ruralnom i tranzitnom turizmu. Poseban fokus treba staviti i na zaštitu životne sredine – kroz unapređenje sistema upravljanja komunalnim otpadom i odgovorniji pristup teške industrije prema lokalnoj zajednici, imajući u vidu da živimo u neposrednoj blizini rudarskih kapaciteta. Cirkularna ekonomija predstavlja veliku priliku, i mogu potvrditi da težimo da budemo prvi u Republici Srpskoj koji pokazuju interes i spremnost za ozbiljan projekat cirkularne ekonomije već 2026. godine,” pojasnio je Govedarica.
Održiva poljoprivreda
Samir Husić, BiH SuTra stručnjak za održivu poljoprivredu, istakao je potencijale Gacka u sektoru poljoprivrede, posebno u stočarstvu, sa naglaskom na autohtonu gatačku rasu goveda. Također je istakao značaj ovčarstva, naglašavajući da regija igra važnu ulogu u ukupnoj proizvodnji ovaca u Bosni i Hercegovini, što jasno pokazuje smjer budućeg razvoja poljoprivrede u opštini.
“Specifičnost Gacka se ogleda u ekstenzivnom stočarstvo, koje je u velikoj mjeri uslovljeno prirodnim faktorima. Iz tog razloga, zaštita poljana i pašnjaka koji se koriste za ispašu od izuzetnog je značaja. Pored toga, postoje određeni potencijali za razvoj biljne proizvodnje, voćarstva i vinogradarstva, što dodatno može doprinijeti diverzifikaciji i jačanju poljoprivrednog sektora u Gacku,” pojasnio je Husić.
Čuvanje tradicije: gatački kajmak
Događaju je prisustvovala i Dragana Milović, predstavnica Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka, koje okuplja žene iz ovog kraja angažovane u proizvodnji mliječnih proizvoda, prvenstveno tradicionalnog gatačkog kajmaka, poznatog po visokom kvalitetu.
“Udruženje proizvođača gatačkog kajmaka okuplja žene koje se bave proizvodnjom mliječnih proizvoda, prvenstveno tradicionalnog gatačkog kajmaka, nadaleko poznatog po kvalitetu. Udruženje je osnovano 2021. godine radi zaštite ovog proizvoda, koji je od tada dobio službenu oznaku porijekla na nivou Bosne i Hercegovine. Prošle godine podnesen je zahtjev Evropskoj komisiji za zaštitu i na nivou Evropske unije, a potvrdu očekujemo uskoro. Zaštićen proizvod ima višestruki značaj za lokalnu zajednicu – doprinosi prepoznatljivosti kraja i podstiče razvoj ruralnog turizma. Na taj način privlače se posjetioci, posebno ljubitelji autentične, domaće hrane. Gatački kajmak je upravo takav proizvod – u potpunosti domaći, nastao i njegovan u ruralnom ambijentu ovog područja,” istakla je Milović.
Kombinacija stručnog vođenja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje sa inicijativama poput Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka pokazuje kako lokalna poljoprivreda može istovremeno očuvati naslijeđe, ojačati ekonomiju i promovisati ruralni turizam.
Dalji koraci u Tranzicijskim planovima
Prvi nacrti Tranzicijskih planova za nove partnere projekta očekuju se do juna 2026. godine, pružajući čvrstu osnovu za razvoj mjera u kratkom, srednjem i dugom roku. Druga serija konsultacija bit će organizovana početkom juna radi dodatnog usavršavanja planova u saradnji sa lokalnim akterima. Završetak Tranzicijskih planova za Opštinu Gacko, Općinu Kakanj i Grad Gradiška, planiran je za septembar 2026. godine, čime se osigurava da planovi odražavaju stručne smjernice i lokalne prioritete.
Konsultacijski sastanci se nastavljaju u narednih dana, uz naredne sastanke u Općini Kakanj 1. aprila i u Gradu Gradiška 3. aprila, promovišući participativan i inkluzivan pristup oblikovanju održivih razvojnih pravaca širom Bosne i Hercegovine.
Projekat BiH SuTra finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) u Bosni i Hercegovini, a implementira ga Štokholmski institut za životnu sredinu (SEI).
U rubrici pod naslovom Novosti i ažuriranja možete pročitati najnovije informacije i informativne članke o različitim temama. Pratite zbivanja u najaktuelnijim vijestima, izvještajima i publikacijama projektu BiH SuTra.