Grad Živinice domaćin drugog sastanka Upravnog odbora BiH SuTra programa

Sastanak je okupio predstavnike partnerskih jedinica lokalnih samouprava – Općina Banovići, Općina Breza, Opština Ugljevik i Grada Živinice – te ključnih partnera iz Ambasade Švedske u Sarajevu, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu (SEI).

"Bosna i Hercegovina je kao potpisnica Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, Pariškog sporazuma i Sofijske deklaracije o zelenom planu za Zapadni Balkan napravila važne korake ka usklađivanju s Europskim zelenim planom i obavezujućim klimatskim i energetskim ciljevima EU što se posebno ogleda kroz pripremljen dokument Integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine do 2030. godine. Pravedna i održiva tranzicija nije samo nužnost za postizanje tih ciljeva, već i strateška prilika za socio-ekonomski razvoj,” rekao je dr. Admir Softić, pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. „Program "BiH SuTra" odražava našu zajedničku opredijeljenost da ovu viziju pretvorimo u stvarnost uključujući sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini a posebno kroz  konkretne aktivnosti u regijama bogatim ugljem. Aktivno učešće lokalnih vlasti nije samo poželjno, ono je ključno za osiguranje dugoročne pravedne tranzicije u regijama bogatim sa ugljem. Zajedno dokazujemo da su suštinske promjene moguće kada postoji zajednička odgovornost i jasan pravac djelovanja.“  

Program BiH SuTra zasniva se na tri ključne komponente:

1. Podrška lokalnom planiranju procesa održive tranzicije, u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Ključni alat razvijen u okviru ove komponente je Operativni plan održive tranzicije, prilagođen specifičnim potrebama i prioritetima svake lokalne zajednice. Plan obuhvata pet ključnih pravaca: dekarbonizaciju, cirkularnu ekonomiju, smanjenje zagađenja, održivu poljoprivredu i zaštitu prirode i biodiverziteta.

2. Podrška provedbi odabranih lokalnih prioriteta kroz konkretne mjere i pilot inicijative.

3. Razmjena znanja, izgradnja kapaciteta i podizanje svijesti kroz uključivanje općina, javnih institucija, privatnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice s ciljem jačanja razumijevanja i vlasništva nad tranzicijskim procesom.

Švedska već dugi niz godina pruža podršku Bosni i Hercegovini, a njena predanost održivom razvoju zemlje jasno se ogleda i kroz podršku programu BiH SuTra.

„Švedska je strateški posvećena podršci Bosni i Hercegovini u napredovanju pravedne tranzicije, zaštite okoliša i održivog lokalnog razvoja. Ponosni smo što smo kroz SIDA-u dugogodišnji partner Bosne i Hercegovine i što podržavamo program BiH SuTra, koji direktno odgovara na potrebu zemlje da se udalji od uglja, uz zaštitu zajednica i radnih mjesta,” izjavila je Eva Smedberg, direktorica Odjela za razvojnu saradnju u Ambasadi Švedske u Bosni i Hercegovini. „Posebno nas ohrabruje aktivno angažovanje lokalnih vlasti i zajednica. Njihovo učešće je ključno — ne samo za oblikovanje inkluzivnih i praktičnih planova tranzicije, već i za osiguranje da promjena bude lokalno prihvaćena i dugotrajna. Napredak koji danas vidimo daje nam povjerenje da je Bosna i Hercegovina na obećavajućem putu prema pravednoj i održivoj budućnosti.”  

Program BiH SuTra provodi Štokholmski institut za okoliš (SEI), koji spaja međunarodnu stručnost i lokalno vlasništvo kako bi podržao pravednu i održivu tranziciju u BiH.

„Program BiH SuTra napreduje kroz konkretne aktivnosti koje pomažu gradovima i općinama/opštinama u regijama bogatim ugljem da razviju i provedu realne tranzicijske planove. Kroz tehničku podršku na terenu i angažman lokalnih aktera, identifikujemo održive alternative i gradimo kapacitete za dugoročne promjene. Ovaj napredak ne bi bio moguć bez finansijske podrške SIDA-e i strateške saradnje sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Snažno uključivanje lokalnih zajednica pokazuje da tranzicija nije samo neophodna – već je i u toku,“ izjavio je Bernardas Padegimas, voditelj tima u SEI-ju.

Učesnici su tokom sastanka razmijenili uvide i naučene lekcije iz prve faze implementacije:

• Dekarbonizacija zahtijeva velika ulaganja, ali nudi značajan potencijal za lokalna rješenja i inovacije;
• Cirkularna ekonomija se još uvijek pretežno povezuje sa upravljanjem otpadom, te je potrebno šire razumijevanje i primjena koncepta;
• Poljoprivreda ostaje važna prilika za napredak u održivoj tranziciji;
• Smanjenje zagađenja podrazumijeva visoke troškove i zahtijeva dublju međuinstitucionalnu saradnju;
• Očuvanje biodiverziteta može se efikasno podržati prostornim planiranjem, edukacijom i razvojem održivog turizma;
• Uključivanje privatnog sektora, međusobna saradnja općina i jačanje javne svijesti ključni su za uspjeh;
• Nedostatak pouzdanih podataka i uticaj globalnih megatrendova i dalje predstavljaju izazove za lokalno planiranje i donošenje odluka.

Sastanak u Živinicama još jednom je potvrdio da pravedna i održiva budućnost zavisi od liderstva i angažmana lokalnih aktera. Zajedno gradimo pravedniju i održiviju budućnost – uz lokalna rješenja.