Korak naprijed ka zelenoj tranziciji: sastankom u Gradišci završena prva serija konsultacijskih sastanaka

Ovi razvojni pravci zasnovani su na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i usmjereni su na borbu protiv klimatskih promjena, podršku prelasku na zelenu ekonomiju te usklađivanje okolišnih propisa zemalja Zapadnog Balkana sa standardima Evropske unije. Tokom sastanaka, eksperti projekta su u bliskoj saradnji sa lokalnim akterima mapirali konkretne razvojne pravce koji će oblikovati Tranzicijske planove i dugoročni razvoj zajednica.

Tokom sastanka u Gradišci, eksperti su predstavili ključne mjere, ciljeve i dinamiku implementacije kroz pet razvojnih pravaca: dekarbonizaciju, cirkularnu ekonomiju, smanjenje zagađenja, održivu poljoprivredu te zaštitu prirode i biodiverziteta. Predstavnici privatnog, javnog i civilnog sektora učestvovali su u diskusiji s ciljem kreiranja realnih i provodivih Tranzicijskih planova, usklađenih s politikama EU i Zelenom agendom.

Lokalno liderstvo pokreće tranziciju

Darko Vrhovac, šef Odsjeka za razvoj i međunarodne projekte Grada Gradiška, istakao je proaktivan pristup grada.

“Iako Gradiška u početku nije bila uključena u BiH SuTra projekat, koji je primarno bio usmjeren na regije bogate ugljem, naknadno smo prepoznati kao relevantan partner zahvaljujući ranijim projektima i postignutim rezultatima. U posljednjih nekoliko godina, grad je ostvario značajan napredak u oblasti zaštite životne sredine. Danas imamo oko 20 MW instaliranih solarnih kapaciteta, dok je u toku izdavanje dozvole za dodatnih 60 MW. Cjelokupan sistem vodosnabdijevanja pokreće se iz obnovljivih izvora energije, zahvaljujući solarnoj elektrani snage 1 MW na vodoizvorištu. Naš cilj je nastaviti u tom pravcu kroz razvoj i implementaciju održivog Tranzicijskog plana, usklađenog s politikama EU, čime osiguravamo dugoročni razvoj.”

Poljoprivreda: potencijali i izazovi

Poseban fokus stavljen je na sektor poljoprivrede, u kojem Gradiška ima značajan potencijal, ali se suočava i sa brojnim izazovima – od organizacije proizvodnje i pristupa tržištu do utjecaja klimatskih promjena. Sabrija Čadro, stručnjak BiH SuTra projekta za održivu poljoprivredu, istakao je snage, ali i ranjivosti ovog sektora: “Gradiška ima snažan potencijal za razvoj poljoprivrede zahvaljujući kvalitetnom zemljištu, povoljnoj klimi i dostupnosti vode. Riječ je o ravničarskom području s dugom tradicijom poljoprivredne proizvodnje, što predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj. Ipak, ključni izazovi ostaju – posebno u organizaciji proizvodnje, nedostatku radne snage, pristupu tržištu i potrebi za zaokruživanjem cjelokupnog lanca vrijednosti. Postoje i praznine u lancu snabdijevanja hranom koje zahtijevaju sistemski pristup, kao i jačanje kapaciteta za brzu reakciju u kriznim situacijama. Klimatske promjene i pritisak na poljoprivredno zemljište, posebno njegova prenamjena u građevinsko zemljište, predstavljaju dodatne rizike. Važno je očuvati ove resurse, posebno imajući u vidu da Gradiška i dalje ima aktivno stanovništvo i obrađeno zemljište.”

Dodao je i da ohrabruju rezultati istraživanja koji pokazuju da i male promjene, poput unapređenja upravljanja zemljištem ili prilagođavanja rokova sjetve, mogu značajno povećati otpornost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje.

Provedba Zelene agende na lokalnom nivou

Saša Solujuć, voditeljica BiH SuTra projekta iz Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu, naglasila je širi značaj inicijative, ističući da je fokus projekta na praktičnoj primjeni Zelene agende na lokalnom nivou te podršci Opštinama/općinama i gradovima u provođenju konkretnih unapređenja. Posebno je istakla važnost procesa planiranja, tehničke podrške za prioritetne mjere, jačanja kapaciteta kroz obuke i razmjenu znanja, kao i povezivanja lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini s partnerima iz Švedske i drugih zemalja Evropske unije.

“Obzirom na to da se značajan dio zakonodavstva u oblasti životne sredine/okoliša i klime provodi na lokalnom nivou, Opštine/općine i gradovi imaju ključnu ulogu, ne samo u planiranju nego i u implementaciji. Istovremeno, oni su najbliži građanima, što dodatno naglašava važnost jačanja njihovih kapaciteta. Kroz projekat radimo i na uključivanju svih relevantnih aktera, uključujući građane, kao i na boljem razumijevanju budućih mogućnosti finansiranja povezanih sa usklađivanjem sa EU,” pojasnila je Solujuć.

Naredni koraci u izradi Tranzicijskih planova

Prvi nacrti Tranzicijskih planova za novopridružene partnere očekuju se do juna 2026. godine. Ovi nacrti će poslužiti kao čvrsta osnova za definisanje mjera u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu.

Drugi krug konsultacijskih sastanaka planiran je početkom juna, kada će akteri imati priliku dodatno razraditi i potvrditi predložene mjere. Finalizacija Tranzicijskih planova za Gacko, Kakanj i Gradišku planirana je za septembar 2026. godine, čime će se osigurati da planovi odražavaju i stručne preporuke i lokalne prioritete.

Kroz aktivnosti u Gacku, Kaknju i Gradišci, zajednice pokazuju zajedničku posvećenost izgradnji budućnosti u kojoj ekonomski razvoj i zaštita okoliša idu ruku pod ruku.

Projekat BiH SuTra finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) u Bosni i Hercegovini, a implementira ga Štokholmski institut za životnu sredinu (SEI).