Od industrije do inovacija: Kakanj domaćin konsultacijskog sastanka

Stručnjaci su predstavili ključne mjere, ciljeve i vremenske okvire unutar pet razvojnih pravaca: dekarbonizacija, cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja, održiva poljoprivreda te zaštita prirode i biodiverziteta, pružajući okvir za planiranje aktivnosti u kratkom roku (tri godine), srednjem roku (do 2035.) i dugom roku (do 2050.). Ovi pravci usklađeni su sa pet stubova Zelene agende za Zapadni Balkan, odgovarajući na izazove klimatskih promjena, podržavajući tranziciju ka zelenoj ekonomiji i doprinoseći usklađivanju sa standardima Evropske unije u oblasti zaštite okoliša.

Razvoj Kaknja se tradicionalno oslanjao na tešku industriju, koja zapošljava oko 8.000 ljudi direktno ili indirektno. Načelnik Mirnes Bajtarević istakao je da, iako industrija ostaje važna, općina gleda prema budućnosti kroz razvoj malog poduzetništva i jačanje poduzetničke svijesti, te korištenje geografskog položaja i transportnih veza za pristup širim tržištima i privlačenje novih investicija.

“Značajan potencijal prepoznajemo u razvoju malog poduzetništva, prije svega kroz jačanje poduzetničke svijesti među građanima. Do sada smo se dominantno oslanjali na velike industrijske sisteme, ali danas svjedočimo postepenom buđenju poduzetničkog duha, što ohrabruje i otvara nove razvojne perspektive. Naš geografski položaj predstavlja dodatnu prednost. Blizina sarajevskog aerodroma, prolazak koridora Vc, kao i željezničke veze, stvaraju pretpostavke za bolju povezanost i pristup širim tržištima. To otvara mogućnosti kako za postojeće manje i druge kompanije, tako i za nove poslovne inicijative usmjerene ka izvozu i regionalnoj saradnji. Iako još nismo destinacija za višednevne posjete, kroz saradnju sa Sarajevom i drugim lokalnim zajednicama možemo kreirati atraktivne i integrisane turističke ponude. Također vidimo potencijal u poljoprivredi prilagođenoj našem terenu, kao i u održivom korištenju šumskih i termalnih resursa. U isto vrijeme, socijalni programi će igrati važnu ulogu u osiguranju pravedne tranzicije,” rekao je Mirnes Bajtarević, načelnik Općine Kakanj.

Razvojni pravac smanjenje zagađenja, u Kaknju ima za cilj sistemski pristup ekološkim pritiscima, uzimajući u obzir postojeće industrijske aktivnosti i širu energetsku tranziciju. Ovaj pristup nadopunjuje druge napore općine na održivom razvoju, povezujući poboljšanja u industriji, komunalnim uslugama i upravljanju prirodnim resursima.

“Kako i sam naziv smanjenje zagađenja sugerira, usmjeren je na sistemsko smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, uzimajući u obzir postojeće industrijske aktivnosti u općini Kakanj, ali i širi kontekst energetske tranzicije – posebno kada je riječ o smanjenju emisija i postepenom smanjenju upotrebe  uglja. Ovaj pristup ne obuhvata samo kvalitet zraka, već se u velikoj mjeri odnosi i na segmente komunalne privrede, poput vodosnabdijevanja i kanalizacije, kao i na ukupne pritiske koje na okoliš stvaraju i industrija i građani. Iako na prvi pogled može djelovati kao skup komunalnih projekata i ulaganja u infrastrukturu, riječ je o mnogo širem konceptu. Kroz ovaj razvojni pravac planiraju se mjere koje doprinose unapređenju kvaliteta vode i zemljišta, kroz aktivnosti koje se provode u različitim sektorima – od komunalnog do industrijskog. Ključno je da Općina Kakanj jasno identificira glavne izvore pritiska na okoliš, prepozna one koji najviše doprinose zagađenju i, u okviru svojih nadležnosti, usmjeri aktivnosti upravo na njihovo smanjenje,” rekla je Maja Čolović Daul, BiH SuTra stručnjakinja za smanjenje zagađenja.

Prvi nacrti Tranzicijskih planova za nove partnere očekuju se do juna 2026. Druga serija konsultacijskih sastanaka planirana je početkom juna radi dorade planova sa lokalnim akterima, dok se završetak planova za Gacko, Kakanj i Gradišku očekuje u septembru 2026. godine. Sljedeći konsultacijski sastanak zakazan je u Gradu Gradiška 3. aprila, sa ciljem da promoviše participativan i inkluzivan pristup oblikovanju održivih razvojnih pravaca širom Bosne i Hercegovine.

Projekat BiH SuTra finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) u Bosni i Hercegovini, a implementira ga Štokholmski institut za životnu sredinu (SEI).