Prelazak na privlačan i održiv urbani prevoz u gradovima

Šta je održivi prevoz, i zašto nam trebaju posebno osmišljena rješenja?

Održivi prevoz znači kretanje ljudi i roba na način koji nije štetan za okoliš i nema negativnih društvenih uticaja. Osnovni elementi održivog prevoza uključuju priuštive cijene, pristupačnost i sigurnu infrastrukturu. To podrazumijeva izgradnju sigurne infrastrukture za kretanje pješaka i biciklista u svim sredinama i projektovanje ulica koje su sigurne i pristupačne za svakog pojedinca, bez obzira na način prevoza.

Postoje mnogi primjeri gradova koji jačaju i provode održivi prevoz. Jedan od njih je grad Štokholm koji planira da do 2030. ostvari nultu stopu emisija provođenjem pet ključnih mjera mobilnosti, i to: uvođenje zona nulte stope, proširenje infrastrukture za punjenje električnih vozila u cijelom gradu, povećanje usluga zajedničkog prevoza, prelazak na isporuke tereta bez emisija i podrška razvoju sigurne i kvalitetne biciklističke infrastrukture.

Iako već postoje mnoga prihvatljiva rješenja, samo kopiranje ovih rješenja neće dovesti do istih rezultata. Važno je i razumijevanje psiholoških faktora koji utiču na izbor prevoza. Kako ljudi odlučuju o načinu prevoza? Kako stavovi, vjerovanja i percepcije pojedinaca utiču na ovu odluku i kakvu ulogu imaju društvene norme u donošenju odluke? Obično je potreba za izbjegavanjem gubitka za čovjeka jači motiv od potrebe da dobije odgovarajuće prednosti, tako da je u promociji održivog prevoza često efikasnije naglašavanje negativnih ishoda koje će izbjeći (kao što su zagušenje saobraćaja ili zagađenost) od isticanja pozitivnih aspekata. Pored toga, veći su izgledi da će pojedinci usvojiti održive obrasce prevoza ako ovo smatraju uobičajenim i društveno prihvaćenim ponašanjem svojih sugrađana.

Istraživanje provedeno u BiH ukazuje na postojanje društvenog i kulturološkog otpora usvajanju novih načina mobilnosti, kao i rodno određenih obrazaca u prevozu. Ovo ukazuje da rodno određena društvena očekivanja mogu imati uticaja na način i vrijeme kada određene društvene grupe koriste javni prevoz. Gradovi ova saznanja mogu iskoristiti u društvenim promotivnim kampanjama za jačanje održivog prevoza i za pomoć u uspostavljanju ovog načina prevoza kao društvene norme.

Važnost na nivou političkog programa

Ova tema dobija na važnosti na nivou globalnih i evropskih političkih programa, sa Ujedinjenim nacijama koje planiraju pokretanje prve Decenije održivog prevoza Ujedinjenih nacija za period 2026-2035. Ovo će biti prilika za dodatno jačanje svijesti o ključnoj ulozi transporta u napretku ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja, te prilika za prikupljanje i objedinjavanje novih rješenja, resursa i partnerstva za jačanje održivog prevoza na globalnom nivou. U novije vrijeme je znatno izraženije političko prepoznavanje i naučno razumijevanje povezanosti između transporta i otporne infrastrukture, sigurnosti hrane, ekonomskog rasta, trgovine, lanaca snabdijevanja, energijske efikasnosti i klimatskog djelovanja, što naglašava njegovu centralnu ulogu u održivom razvoju.

Evropska unija je potvrdila svoju opredijeljenost kroz politike kao što su Evropski zeleni dogovor, Strategija održive i pametne mobilnosti i investicije koje podržavaju čistu mobilnost, multimodalnu integraciju i pravedan sistem gradskog prevoza. Evropska deklaracija o održivom i privlačnom javnom prevozu u gradovima ujedinjuje veće evropske gradove i organizacije za prevoz koji su preuzeli obavezu da će javni prevoz učiniti održivijim, pristupačnijim i otpornijim, tako da omogućava neometano svakodnevno kretanje u svim evropskim urbanim sredinama.

Lokalna rješenje za bolji sistem prevoza u Živinicama

Grad Živinice radi na modernizaciji svog sistema prevoza u okviru šire tranzicije Bosne i Hercegovina u pravcu održive mobilnosti, uz podršku projekta BiH SuTra. Povodom Svjetskog dana održivog prevoza, nova Studija grada o održivom prevozu, jedna od aktivnosti iz njegovog Plana održive tranzicije do 2050, postavlja temelje za zeleniju budućnost i bolju povezanost u skladu sa njegovom vizijom da postane moderni, energetski efikasan i inkluzivan grad.

Sa velikom i raznolikom teritorijom koja obuhvata gusto naseljene gradske sredine, užurbana predgrađa i udaljena ruralna naselja, grad Živinice se suočava sa više izazova mobilnosti, uključujući zagušenje saobraćaja, slabu povezanost između 26 lokalnih zajednica, ograničen javni prevoz, starost vozila, nedovoljno razvijene staze za pješake i bicikliste, kao i nedostatak podataka povezanih sa klimom. U studiji je naglašen sve veći pritisak od svakodnevnog putovanja na posao, visok nivo emisija iz starih vozila na dizel, kao i nedovoljna sigurnost na ključnim saobraćajnicama, te se konstatuje da je elektrifikacija i obnova voznog parka trenutno suviše spora za ispunjavanje ciljeva dekarbonizacije.

S ciljem rješavanja ovih problema, u studiji se predlaže izrada sveobuhvatnog plana koji bi objedinio projekte za koje su potrebna velika ulaganja, kao što su zaobilaznice, podzemni parking i Inteligentni saobraćajni sistemi sa projektom unapređenja cestovne infrastrukture sa umjerenim troškovima, te niskobudžetnim mjerama koje imaju veliki uticaj, kao što je reorganizacija tokova saobraćaja, unapređenje signalizacije, poboljšanje sigurnosti pješaka i proširivanje mogućnosti za prevoz biciklom. U praksi, optimalan pristup za općine je kombinacija sve tri kategorije s provođenjem u fazama i uz podršku kontinuiranog vrednovanja radi osiguranja efikasnosti i usklađenosti sa dugoročnim ciljevima u oblasti transporta.

Na kraju, održivi prevoz ne podrazumijeva samo čistija vozila ili manje zastoja u saobraćaju. Radi se o tome da se pojedincima nudi izbor, i to: priuštive cijene prevoza autobusom koji dolazi na vrijeme, sigurni trotoari i biciklističke staze, pouzdana povezanost ruralnih i urbanih sredina, te prevozna mreža otporna na klimatske i ekonomske promjene. Grad Živinice poduzima konstruktivne korake u ovom pravcu, a projekat BiH SuTra sa zadovoljstvom pruža podršku njihovim nastojanjima da stignu na odredište.