Photo: .shock/Getty Images
Photo: .shock/Getty Images
8. mart, datum koji se u mnogim dijelovima svijeta obilježava kao Međunarodni dan žena, je osim promocije svega onoga što su ostvarile žene i njihovih prava, važan pokretački faktor inicijativa za jačanje rodne ravnopravnosti u cijelom svijetu. Bogata historija otpora i aktivizma zagovaranja prava žena u Bosni i Hercegovini datira od 1913. godine. Uprkos ostvarenom napretku, i dalje su prisutni izazovi, uključujući rodne razlike u oblasti obrazovanja, zapošljavanja i zastupljenosti u sferi politike. U istoj sedmici se obilježava još jedan značajan, ali manje poznat datum. Naime, 5. marta je Svjetski dan energijske efikasnosti, što ovaj mjesec čini savršenom prilikom da objedinimo ova dva pitanja.
Energijska efikasnost i rodna ravnopravnost, naizgled dva sasvim udaljena koncepta, imaju više zajedničkog nego što možemo zamisliti. Iako su međunarodni dani i praznici važni jer pomažu da se pažnja šire javnosti usmjeri na najurgentnija pitanja, rodna ravnopravnost i energijska efikasnost nalažu kontinuirane napore tokom cijele godine kako bi se naglasila međusobna povezanost i način na koji se ova dva naizgled različita koncepta spajaju i doprinose pravednijem svijetu.
Razmatranje energetskih tranzicija kroz rodnu perspektivu omogućava nam da osiguramo pravednu tranziciju za sve društvene grupe. Ovaj objektiv nudi dublji uvid u način na koji možemo izbjeći nejednaku raspodjelu koristi, troškova i rizika u energetskim tranzicijama, koji bi mogle voditi stvaranju novih nejednakosti ili produbljivanja postojećih.
Žene u Bosni i Hercegovini su manje zaposlene i imaju manje ovlasti od prosjeka EU. Prema Indeksu društvenih institucija i rodnih odnosa OECD-ovog Centra za razvoj (SIGI) različite društvene norme i prakse ograničavaju pristup proizvodnim i finansijskim sredstvima žena u Bosni i Hercegovini, a vrijednost indeksa za ovu oblast je gotovo četiri puta viša od prosjeka u EU. Energija je, s druge strane, prioritet za Bosnu i Hercegovinu iz nekoliko perspektiva - sigurnost snabdijevanja energijom, javno zdravlje, efekti klimatskih promjena i indirektni efekti prelijevanja na društvene i ekonomske promjene u sistemu.
Ipak, Zeleni plan za Zapadni Balkan (ZPZB), kao temelj napora država na Zapadnom Balkanu za postizanje klimatske neutralnosti, obuhvata oba aspekta. Napori na postizanju klimatske neutralnosti podrazumijevaju maksimalno smanjenje emisija stakleničkih plinova, a ne bismo ih trebali ograničiti samo na ekološki povoljne tehnologije. Energijska efikasnost je preduslov za postizanje dekarbonizacije uz najniže troškove i mora se integrisati u svaku buduću politiku vezanu za energiju i svaku odluku o investiranju. Da bi bila uspješna, tranzicija u pravcu klimatske neutralnosti također mora biti društveno pravedna i uključiva. U Pariškom sporazumu se također u nekoliko navrata spominje važnost rodne ravnopravnosti, čime se ova tema stavlja na vrh programa za borbu protiv klimatskih promjena.
Osnaživanje je ključno kako za energijsku efikasnost tako i za rodnu ravnopravnost. Bilo da se radi o osnaživanju zainteresovanih strana kako bi mogle kontrolisati upotrebu energije ili osnaživanju žena i djevojaka kako bi im se omogućilo da slijede svoje snove i želje, rezultat je bolje osnaženo i otporno društvo. Veoma je važno imati na umu zajednički efekat mnogih manjih inicijativa u okviru kolektivnih ishoda. Realizacija projekata na lokalnom nivou naglasila je da nekoliko manjih projekata imaju veći učinak budući da omogućavaju decentralizaciju koristi. Broj energetskih zajednica koje se formiraju kada lokalne zajednice ujedine sredstva i investiraju u čistu energiju u porastu je u cijeloj Europi, a one mogu biti veoma važna veza između ove dvije teme, putem jačanja zajednica i sektora civilnog društva u BiH.
I na kraju, inovacije i prihvatanje novih ideja će biti od suštinske važnosti za pravedno provođenje zelene i održive tranzicije. Bilo da se radi o iznalaženju novih načina uštede energije ili inovativnih rješenja za jačanje rodne ravnopravnosti i njene integracije u nove poslovne modele, inovacije će biti pokretačka snaga ove transformacije. Ove godine je tema Međunarodnog dana žena “Investiraj u žene: ubrzaj napredak”, čime se naglašava potreba da se akcenat u svim oblastima života stavi na rodnu ravnopravnost i unapređenje dobrobiti žena.
"Program 'BiH SuTra' svima želi ugodan praznik 8. mart i svako dobro tokom cijele godine, u radu na jačanju rodne ravnopravnosti i održivog razvoja."
Prisjetimo se da čak i mala djela mogu doprinijeti velikim promjenama. Trebamo biti svjesni da je nužno posvetiti više pažnje provođenju energetske tranzicije koja nije samo realna i pragmatična, nego i pravedna i pravična. Ne zaboravimo ono što je ostvareno tokom više od 100 godine borbe za veću ravnopravnost. Ovaj važan praznik je pokretač održivog razvoja, jer naglašava imperativ rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u ostvarivanju uključivije budućnosti.
Više informacija o međusobnoj povezanosti rodne perspektive i pravedne energetske tranzicije možete pročitati u rubrici Pitanja i odgovori s Laurom Del Duca, stručnjakinjom u oblasti rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva u programu "BiH SuTra".
U rubrici pod naslovom Novosti i ažuriranja možete pročitati najnovije informacije i informativne članke o različitim temama. Pratite zbivanja u najaktuelnijim vijestima, izvještajima i publikacijama programa BiH SuTra.
