Od malih koraka do velikih promjena: kako švedski vrtići uče djecu održivom načinu života

Kurikulum zasnovan na održivosti

Švedski nacionalni kurikulum za predškolsko obrazovanje predstavlja temelj za obrazovanje o održivom razvoju kroz pristup poznat kao Obrazovanje za održivi razvoj (ESD – Education for Sustainable Development). Ovaj kurikulum je usklađen sa principima Organizacije za predškolsko obrazovanje (OMEP – Organisation Mondiale pour l'Éducation Préscolaire), koja podržava i jača rad vrtića na polju održivog razvoja. U njemu se od predškolskih ustanova traži da promovišu održivost u ekološkoj, društvenoj, kulturnoj i ekonomskoj dimenziji. Umjesto da se tretira kao zaseban predmet, održivost se integriše kao perspektiva kroz koju se pristupa svim aspektima učenja.

Dječija iskustva i ideje usmjeravaju obrazovni proces, dok se od odgajatelja očekuje da podstiču demokratsko, inkluzivno okruženje koje njeguje radoznalost, kritičko razmišljanje i saradnju. Aktivnosti su osmišljene tako da povezuju svakodnevni život djece s globalnim temama, pomažući im da razumiju ne samo kako svijet funkcioniše, već i kako mogu aktivno doprinositi njegovoj održivoj budućnosti.

Učenje kroz svakodnevne navike: priroda i otpad

U švedskim vrtićima, održivost počinje kroz jednostavne, praktične aktivnosti. Djeca svakodnevno razvrstavaju otpad u posebne kante označene za papir, plastiku, metal, staklo i ostatke hrane. Kako bi im to bilo zanimljivo i lako pamtljivo, koriste se i razigrani elementi poput šarenih „čudovišta za smeće“. Kompostiranje je također uobičajeno. Djeca posmatraju kako ostaci hrane postaju zemlja, često otkrivajući gliste i kukce u tom procesu. Ove male aktivnosti pomažu im da razumiju kako priroda reciklira, ali i kako i sami mogu učestvovati u tom ciklusu.

Vremenom ove jednostavne navike prerastaju u dublje razgovore. Starija djeca počinju povezivati svoje postupke s većim sistemima – zašto je važno štediti vodu, kako gašenje svjetla štedi energiju, i šta se dešava kada se resursi rasipaju. Odgajatelji postepeno uvode teme kao što su očuvanje resursa i klimatski utjecaj, spajajući svakodnevne odluke s ekonomskom održivošću. Tako se postavlja temelj za kritičko razmišljanje o potrošnji, odgovornosti i dugoročnim posljedicama.

Djeca sakupljaju otpad u šumi i prate razgradnju organske hrane. Foto: Förskolan Stallet.

Učenje na otvorenom ima centralnu ulogu u obrazovanju o održivosti u Švedskoj. Djeca provode sate napolju – po kiši, suncu ili snijegu. Istražuju šume, posmatraju životinje i brinu se o vrtićkim baštama. U nekim ustanovama sami sade povrće i začinsko bilje, učeći kako nastaje hrana i zašto su zdrava zemlja, čista voda i sunčeva svjetlost važni. Kada uberu ono što su sami uzgojili i koriste to u pripremi obroka, uče da je hrana vrijedna – i da se ne smije bacati.

Briga o životinjama također je važan dio iskustva. Neki vrtići prave skloništa za insekte kako bi zaštitili pčele, dok drugi prate život žaba, mrava ili drugih sitnih stvorenja. Upravo ta mala bića postaju polazna tačka za razgovore o biodiverzitetu i ekosistemima. Djeca počinju uviđati međusobnu povezanost ljudi, životinja i prirode – i zajedničku odgovornost da je čuvamo.

Djeca sade u vrtiću. Foto: Förskolan Stallet

Održivi razvoj kao društvena, kulturna i zajednička vrijednost

U švedskim vrtićima, održivost se ne svodi samo na brigu o okolišu/životnoj sredini – ona obuhvata i društvene, kulturne i zajedničke vrijednosti. Djeca uče o pravednosti, empatiji, saradnji i inkluziji – vrijednostima koje se smatraju ključnim za izgradnju pravednog i održivog društva. Odgajatelji kroz svakodnevne situacije potiču djecu da uče kako da riješe konflikte, slušaju jedni druge i razgovaraju o etičkim pitanjima na način primjeren njihovom uzrastu. Kroz ovakve interakcije djeca razvijaju osjećaj za zajednički život i shvataju da održivost podrazumijeva i način na koji postupamo prema ljudima – ne samo prema planeti.

Praktične aktivnosti, usklađene s kurikulumom, dodatno osnažuju ove vrijednosti. Na primjer, djeca redovno posjećuju lokalne centre za reciklažu, gdje uče kako pravilno razvrstati otpad – uključujući opasne materijale poput baterija i određene vrste plastike. Ova iskustva pomažu im da razumiju odgovorno upravljanje otpadom i širi društveni i ekološki utjecaj svojih postupaka, jačajući svijest o zajedničkoj odgovornosti i etičkom ponašanju.

Djeca razvrstavaju otpad na reciklažnoj stanici. Foto: Förskolan Stallet

Kurikulum također podstiče proširivanje dječije svijesti izvan njihove neposredne okoline. Aktivnosti poput „nedjelje putovanja“ pozivaju djecu da kroz hranu, priče, muziku i običaje istraže različite kulture svijeta. Ovaj pristup razvija osjećaj globalnog građanstva i poštovanja prema različitim kulturama, pomažući djeci da shvate povezanost između lokalnih postupaka i globalnih izazova održivosti. Kroz ove doživljaje djeca uče da njihove svakodnevne odluke – od izbora hrane do načina na koji tretiraju druge ljude i prirodu – čine dio šireg sistema koji povezuje ljude i mjesta širom svijeta.

Djeca „putuju“ oko svijeta. Foto: Förskolan Stallet

Inspirisanje djece kroz kreativne projekte

Kreativni projekti spajaju sve dimenzije održivosti na način koji djeci ove teme čini stvarnim i nezaboravnim. Jedan takav primjer je projekat "Dječiji glasovi u održivom Farstu", koji se zasniva na izmišljenim likovima "Tofsingarna" iz dječije knjige. Ovi likovi vode predškolarce kroz maštovite misije održivosti. One uključuju recikliranje materijala, sadnju vrtova te učestvovanje u pričanju priča i dramskoj igri – sve s ciljem da djeca osvijeste utjecaj svojih odluka na okoliš/životnu sredinu i zajednicu, čime se održivost uvodi u njihov svijet na kreativan i interaktivan način.  

Djeca i učiteljica recikliraju papir. Foto: Förskolan Stallet.

Pogled na predškolske ustanove u Bosni i Hercegovini

Dok Švedska nudi visoko strukturiran i integriran pristup obrazovanju za održivost, i druge zemlje razvijaju svoje putove ka održivom predškolskom obrazovanju. U Bosni i Hercegovini, na primjer, predškolsko obrazovanje polako uvodi principe održivosti kroz inicijative lokalnih zajednica. Iako je sveobuhvatan nacionalni kurikulum za ekološko obrazovanje još uvijek u izradi, mnogi vrtići – posebno u Sarajevu – samostalno razvijaju ekološke navike kod djece.

Djeca u vrtićima u BiH učestvuju u praktičnim aktivnostima kao što su razvrstavanje otpada na papir, plastiku i ostatke hrane, korištenje kišnice za zalijevanje biljaka i zatvaranje slavina radi uštede vode. Česti su dani čišćenja i likovni projekti napravljeni od recikliranih materijala, dok šetnje prirodom i posjete parkovima potiču radoznalost i poštovanje prema okolišu/životnoj sredini. Česti su dani čišćenja, likovni radovi od recikliranih materijala, šetnje prirodom i posjete parkovima koje razvijaju radoznalost i poštovanje prema okolišu/životnoj sredini. Također, djeca učestvuju u radionicama koje organizuju lokalne ekološke nevladine organizacije i uživaju u pričama i lutkarskim predstavama s ekološkim porukama.

Sadnja drveća postala je i simbolična i praktična inicijativa u Sarajevu, gdje škole razvijaju tzv. „džepne parkove“ – poput zelenog kutka u naselju Hrasno. Istovremeno, raste broj vrtića inspirisanih Waldorf pedagogijom, što jasno odražava želju roditelja za učenjem baziranom na prirodi. Uprkos ograničenim resursima, ovi vrtići pokazuju kako čak i mali, ali radosni postupci – poput sadnje drveta ili izrade rukotvorina od recikliranih materijala – mogu njegovati buduće čuvare okoliša. Ovakve inicijative usađuju ljubav prema prirodi od najranije dobi, stvarajući temelje za ekološki svjesne generacije.

Bilo u Švedskoj ili u Bosni i Hercegovini, održivost ostaje tema od velikog značaja. Kroz ovakve projekte, već od najranijeg doba, djeca doživljavaju održivost kao nešto aktivno i uzbudljivo. Oni nisu pasivni primaoci znanja, već aktivni učesnici promjena. Bilo da stvaraju umjetnost od recikliranih materijala ili sade drvo, grade povjerenje u svoje sposobnosti da rješavaju probleme i prave razliku. Ovi projekti usklađeni su sa ciljevima održivog razvoja, obuhvatajući ekonomske, ekološke i kulturne aspekte. Najvažnije, oni govore dječijim jezikom – kroz igru, radoznalost i kreativnost.

Reference

Sve informacije prikupljene su iz kurikuluma i svakodnevnih aktivnosti u vrtiću Förskolan Stallet u Farsti, regija Štokholm, kao i iz nekih vrtića u Kantonu Sarajevo.