Od prepoznavanja problema do akcije: stavovi građana i građanki o okolišu/životnoj sredini u BiH

Kako bismo unaprijedili naše aktivnosti, analizirali smo nedavna istraživanja i ankete koje ispituju nivo javne svijesti, zabrinutosti i očekivanja u vezi s održivom tranzicijom. Cilj nam je bio prepoznati postojeće praznine u znanju, izvore nesigurnosti, te preferirane načine komunikacije i učešća građana. Ovi uvidi pomažu nam da osiguramo da su aktivnosti projekta – posebno na lokalnom nivou – usklađene sa stvarnim potrebama i iskustvima ljudi, te da podstiču smisleno i aktivno učešće u procesu tranzicije.

Nedovoljna upoznatost sa konceptom pravedne tranzicije

Tranzicija ka održivoj budućnosti, koja se često naziva „pravedna tranzicija“, ima za cilj smanjenje negativnog utjecaja na okoliš/životnu sredinu uz istovremenu zaštitu lokalnih zajednica i radnih mjesta. U Bosni i Hercegovini svijest o ovom konceptu i dalje je niska, a javno uključivanje tek se počinje razvijati. Ipak, stavovi o okolišu/životnoj sredini imaju ključnu ulogu u oblikovanju podrške javnosti okolišnim politikama (politikama zaštite životne sredine) i širim društvenim promjenama.

Nedavna istraživanja pokazuju da oko 80% građana u BiH nije upoznato s konceptom pravedne tranzicije, dok 69% nije informisano o regionalnim inicijativama koje promovišu obnovljive izvore energije. Prosječan nivo informisanosti u zemljama Zapadnog Balkana također je nizak, pa BiH u tom smislu nije izuzetak. Ovaj nedostatak informacija može pojačati strah od nepoznatog, jer mnogi građani izražavaju zabrinutost za budućnost. Gotovo polovina stanovnika u regijama bogatim ugljem strahuje da bi napuštanje uglja moglo negativno utjecati na njihova domaćinstva, pri čemu su gubitak radnih mjesta (57%) i rast cijena energije (53%) najčešće istaknuti razlozi zabrinutosti.

Ipak, oko jedne trećine ispitanika prepoznaje i potencijalne koristi za okoliš/životnu sredinu – od čistijeg zraka u lokalnim zajednicama do pozitivnih efekata na globalne klimatske promjene – što ukazuje na oprezni optimizam uprkos prisutnoj neizvjesnosti.

Omogućavanje učešća na lokalnom nivou

Izražene zabrinutosti pretvaraju se u snažnu spremnost građana da se uključe u procese donošenja odluka, posebno kada je učešće zasnovano na lokalnoj zajednici i direktno povezano sa svakodnevnim životom ljudi. To pokazuje da participacija može biti ključna polazna tačka za jačanje i svijesti i povjerenja.

U zemljama Zapadnog Balkana 73% građana želi biti direktno uključeno u odluke koje se tiču energetske tranzicije. U regijama bogatim ugljem u BiH, 67% ispitanika preferira učestvuju kroz lokalne zajednice. Njih 44% očekuje da će pravedna tranzicija na kraju biti uspješna, pri čemu kao ključne faktore uspjeha prepoznaju finansijsku podršku i politički pritisak Evropske unije te energetske zajednice i drugih relevantnih aktera. Ovi podaci naglašavaju značaj blizine, transparentnosti i povjerenja u izgradnji smislenog angažmana. Vjerujemo da osnaživanje građana da učestvuju u oblikovanju rješenja može doprinijeti smanjenju strahova i neizvjesnosti. Jasna komunikacija o potencijalnim radnim mjestima, inicijativama u oblasti obnovljivih izvora energije i konkretnim lokalnim efektima tranzicije od presudne je važnosti. Zato je proces izrade lokalnih Tranzicijskih planova u partnerskim jedinicama lokalne samouprave uključenim u BiH SuTra projekt visoko participativan – omogućava građanima da se njihov glas čuje i da zajedno osmišljavaju zajedničku, održivu budućnost.

Uloga mladih u svijesti o klimi i klimatskim akcijama

Uključivanje mladih je ključ za budućnost. Iz postojećih istraživanja vidimo da su mladi duboko svjesni klimatskih promjena i motivisani za djelovanje, ali mnogi nisu sigurni kako da to urade. Studije pokazuju da djeca i adolescenti u BiH razumiju akcije poput reciklaže, hodanja i vožnje biciklom. Ipak, još uvijek je potrebna veća svijest o drugim područjima – posebno o prednostima javnog prijevoza i održive mode.

Škole i društvene mreže predstavljaju ključne kanale za klimatsku edukaciju. Povezujući se sa mladima tamo gdje provode vrijeme, projekti mogu iskoristiti njihovu energiju i kreativnost. Inicijative poput školskih vrtova, radionica ”upcyclinga” (kreativnog preoblikovanja starih stvari u nove i korisne proizvode) i izazova održivosti uče praktične vještine, istovremeno potičući angažman zajednice.

Izvještaj World Vision (2023) naglašava važnost osiguravanja da se glas mladih čuje u svim prostorima gdje se donose odluke o njihovoj budućnosti. Pored jačanja njihovih glasova, izvještaj poziva na transformaciju klimatske edukacije – edukacije koja djeci i mladima ne pruža samo naučno znanje, već i razumijevanje ljudskih posljedica klimatskih promjena i jasne načine kako učestvovati u oblikovanju rješenja.

Podrška inicijativama koje vode mladi, jačanje pripremljenosti zajednica za katastrofe kroz praktične vještine i spremnost zajednice, te prioritetna podrška mentalnom zdravlju, sve su ključni faktori za omogućavanje smislenog angažmana mladih. U kombinaciji sa većom transparentnošću, odgovornošću i iskrenom saradnjom, ove mjere mogu pomoći u izgradnji povjerenja i osigurati da ideje i energija mladih pokreću trajne i inkluzivne klimatske akcije.

Odakle ljudi dobijaju informacije i kome vjeruju

Projekat BiH SuTra već je organizovao pilot održive bazare u nekoliko jedinica lokalne samouprave, potičući smanjenje otpada i ponovno korištenje materijala u zabavnom i društvenom okruženju. Slične inicijative vođene zajednicom planirane su i u narednim godinama.

Prema „Digital News Reportu“ iz prošle godine, globalno se i dalje bilježi opći pad konzumiranja vijesti i informacija putem institucionalnih medija i tradicionalnog novinarstva, dok istovremeno raste korištenje društvenih mreža i video platformi.

Ipak, istraživanja pokazuju da su televizijski izvještaji i stručne diskusije najučinkovitiji način da se građani informišu o pravednoj tranziciji. Jasna, transparentna i pravovremena komunikacija – posebno o pitanjima kao što su radna mjesta i cijene energije – ključna je za izgradnju povjerenja javnosti.

Uspješna zelena i pravedna tranzicija u BiH zavisi o inkluzivnoj participaciji, angažovanju mladih i snažnom uključivanju zajednice. Kombinacija praktičnih inicijativa i digitalnog dosega, uz osiguravanje da se glas građana čuje, može pomoći BiH da upravlja izazovnom tranzicijom na pravedniji i pozitivniji način.

Korištene studije:

• Istraživanje javnog mnijenja o tranziciji regija bogatih ugljem Zapadnog Balkana, Svjetska banka (2022). [Pronađite istraživanje ovdje]
• Plan uključivanja zainteresiranih strana (SEP) za pravednu tranziciju u odabranim rudarskim regijama Bosne i Hercegovine, Svjetska banka (2024). [Pronađite plan ovdje]
• Balkan Barometar 2023, Regionalni savjet za saradnju (RCC). [Pronađite rezultate ovdje]
• Učenje da vidimo klimatsku krizu: Percepcije djece i mladih o klimatskim promjenama i transformaciji okoliša u Bosni i Hercegovini, World Vision (2023). [Pronađite studiju ovdje]
• Digital News Report, Reuters Institute for the Study of Journalism (2025). [Pronađite studiju ovdje]