Održiva poljoprivreda u Švedskoj: lekcije za bh. zajednice

Osim obilaska poljoprivrednih gazdinstava u Švedskoj, gosti su u okviru studijske posjete stekli uvid u najnaprednije tehnologije. Studijska posjeta je također trebala ponuditi odgovor na praktično pitanje: koje primjere lokalne jedinice uprave u BiH realno mogu preuzeti i primijeniti u vlastitim okolnostima?

Pogledajte ovaj sadržajni video o studijskoj posjeti na temu poljoprivrede, i intervjue sa članovima delegacije. 

Multifunkcionalnost, saradnja i dodatna vrijednost

Program je započeo u sjedištu Štokholmskog instituta za okoliš (SEI) u Štokholmu gdje su učesnici upoznati sa širim idejama koje su okosnica održive poljoprivrede i korištenja zemljišta. Diskusije o multifunkcionalnim pejzažima, agroekologiji, restauraciji prirode i transformaciji prehrambenih sistema pomogli su da se poljoprivreda posmatra u kontekstu šireg sistema koji obuhvata zemljište, vodu, šume, biološku raznolikost, izvore izdržavanja u ruralnim sredinama i upravljanje, umjesto kao pojedinačni sektor.

Ključna poruka je bila da održiva poljoprivreda nalaže više od pojedinačnog djelovanja. To zavisi od saradnje između poljoprivrednika, općina, naučno-istraživačkih ustanova, kreatora politika i privrede. Učesnici su smatrali da je ovo izuzetno relevantno za BiH, u kojoj iscjepkane zemljišne parcele i administrativna složenost kao i ograničene površine zemljišta u vlasništvu općina mogu otežati uvođenje ovih novih pristupa.  Pa ipak, općine i gradovi imaju važnu ulogu u stvaranju boljih uslova za saradnju, podršku lokalnim proizvođačima, u povezivanju zainteresovanih strana i podsticanju strateškog korištenja zemljišta i prirodnih resursa.

Švedski primjeri su također naglasili pomak sa primarne proizvodnje na dodatnu vrijednost. Tokom obilazaka u zapadnoj Švedskoj, učesnici su mogli vidjeti kako poljoprivredni proizvodi mogu postati dio širih lanaca vrijednosti, od prerade uljane repice i prehrambenih proizvoda do velikih bio rafinerija u kojima se prerađuju pšenica i mahunarke. Nekoliko učesnika je vidjelo priliku u ovim primjerima, te su istakli potrebu za pružanjem podrške kapacitetima za preradu, za jačanjem lokalnih lanaca vrijednosti i pružanjem pomoći poljoprivrednicima da ostvare veću vrijednost od onoga što već proizvode.

Partnerstva u praksi

Na mnoge učesnike je najsnažniji utisak ostavila saradanja u praksi koju su imali priliku vidjeti. Posjete poljoprivrednim gazdinstvima i ruralnim preduzećima pokazale su da se uspješna održiva poljoprivreda često gradi na partnerstvima, povjerenju i zajedničkom ulaganju, bilo kroz saradnju poljoprivrednika, povezivanje sa centrima za inovacije ili saradnju između istraživačkog sektora i praktičara. Ukratko, individualni proizvođači su jači kada su povezani.

Ovo je formulisano kao jedna od najjasnijih poruka diskusija. Nekoliko učesnika je naglasilo da se poljoprivrednici u BiH trebaju okrenuti formiranju udruženja, partnerstava i zajednički ulagati, udruživati ljudske i finansijske resurse, kao i infrastrukturu i znanje. Za lokalni nivo uprave, ovo podrazumijeva praktičnu ulogu: pomoć poljoprivrednicima u organizaciji, podrška formiranju zadruga ili udruženja proizvođača i osnivanje platformi na kojima će poljoprivrednici, institucije i preduzeća moći raditi na ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Inovacije u praksi

Inovacije su još jedna tema koja je snažno obilježila diskusije. Na švedskom Univerzitetu poljoprivrednih nauka i Agroväst, učesnici su slušali izlaganja na teme precizna poljoprivreda, zdravlje tla, zaštita i uloga regionalnih platformi za inovacije, te su imali priliku vidjeti kako nauka i tehnologija mogu pomoći u donošenju ispravnih odluka na nivou gazdinstva, od unapređenja produktivnosti do zaštite tla i prilagođavanja na klimatske promjene. Učesnici su smatrali posebno dragocjenim povezivanje istraživačkog rada i prakse: znanje ugraditi u alate, savjete i praktičnu podršku za poljoprivrednike, umjesto da ostane u institucijama.

Posjete modernim gazdinstvima za uzgoj žita, šumarstvo i mljekarsku proizvodnju gostima su omogućile bliži uvid u način integracije tehnologije, ekoloških standarda i praksi upravljanja. Primjeri precizne poljoprivrede, robotike, organske mljekarske proizvodnje i održivog šumarstva pokazali su da se modernizacija i održivost ne moraju definisati kao zasebni ciljevi, te da poljoprivreda, uz pametno upravljanje, investicije i dugoročnu posvećenost može biti i ekonomski održiva i ekološki odgovorna.

Pronaći šta je funkcionalno na lokalnom nivou

Prilikom posjete Švedska nije predstavljena kao model koji treba kopirati. Učesnici su jasno naglasili da se BiH suočava sa različitim realnim poteškoćama kao što su složena struktura uprave, iscjepkano poljoprivredno zemljište, ograničeni resursi i ustaljeni običaji koje je teško promijeniti, kao i da je ova zemlja još daleko od primjene nekih praksi koje su vidjeli. Ovo nije umanjilo praktičnu vrijednost posjete; ako ništa, učesnicima je pomogla da konkretnije razmišljaju o tome kako bi mogle izgledati promjene.

Jedan član delegacije je naglasio da bi se stečeno iskustvo moglo iskoristiti u pružanju podrške formiranju jedne poljoprivredne zadruge. Drugi član je vidio priliku u usvajanju mjera podsticaja koje bi omogućile da se iz općinskog budžeta podrži prerada usjeva na samim gazdinstvima i proizvođači podstaknu na udruživanje u određenim vrstama proizvodnje. Drugi su spominjali promociju lokalnih proizvoda, unapređenje upravljanja zemljištem, podršku organskoj proizvodnji mlijeka i integraciji principa održive poljoprivrede u prijedloge budućih projekata.

Obilazak je također doprinjeo jačanju svijesti o očuvanju biološke raznovrsnosti i obnovi prirode u okviru poljoprivrede i ruralnog razvoja. Sesije o multifunkcionalnim pejzažima i vraćanju divljine pokazale su kako šume, močvarna područja, rijeke i tlo, te prisustvo različitih vrsta biljaka i životinja doprinose otpornosti lokalne ekonomije, što je posebno relevantno za općine u BiH, gdje je održiva poljoprivreda tijesno povezana sa zaštitom vode, upravljanjem šumama, kvalitetom zemljišta i potencijalom za seoski turizam.

Na kraju posjete su mnogi učesnici osim novih informacija, sa sobom ponijeli i jasnije ideje o tome šta bi se moglo drugačije uraditi u vlastitoj sredini. Najsnažniji utisak je ostavila održiva poljoprivreda u praksi: saradnja poljoprivrednika, primjena rezultata istraživanja na terenu, tehnologija koja se koristi za unapređenje proizvodnje i lokalni akteri koji rade na realizaciji zajedničkih ciljeva. Za mnoge članove delegacije su ovi primjeri temu učinili manje apstraktnom i više povezanom sa svakodnevnim radom poljoprivrednika, ruralnim zajednicama i razvojem općine.

Budući planovi

Najvažnija lekcija iz Švedske sasvim je jasna: održiva poljoprivreda se ne razvija isključivo korištenjem tehnologije. Neophodni sastojci su saradnja, povjerenje, odgovornost, dobra uprava, razmjena znanja i zajedničko razumijevanje da je poljoprivreda povezana sa širim ekosistemom i lokalnim razvojem.

Za općine i gradove u BiH, naredni korak je da ove lekcije prevedu u realne mjere na lokalnom nivou kao što su podrška mrežama poljoprivrednika, unapređenje saradnje sa naučno-istraživačkim sektorom i obrazovnim institucijama, podsticanje dodatne vrijednosti i prerađivačkih procesa na lokalnom nivou ili integracija biološke raznovrsnosti i upravljanja zemljištem u razvojne planove općina. Primjeri iz Švedske su ponudili inspiraciju, ali stvarna vrijednost studijske posjete će se pokazati u načinu na koji će se ove ideje usvajati, testirati i provoditi u BiH.

Jedan od učesnika je ponudio jednostavan sažetak: budućnost je u održivoj poljoprivredi. Studijska posjeta je pokazala da ova budućnost ne zavisi samo od poljoprivrednih gazdinstava i tehnologija, nego i od ljudi, partnerstava i spremnosti općina da ih povežu.