Tri lekcije iz industrije: Kako prekvalifikacija radnika u rudarskoj industriji može pokrenuti zelenu tranziciju Bosne i Hercegovine

Prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije nije samo ekološka nužnost – on također nudi značajan ekonomski potencijal. Izvještaj iz Indonezije pokazuje da bi prelazak na obnovljive izvore energije mogao stvoriti između 1.62 i 2.66 miliona novih radnih mjesta u zemlji. Ovaj potencijal rasta zaposlenosti ključan je za ekonomije, posebno za one poput BiH, gdje ugalj i dalje ima značajnu ulogu. Međutim, ostaje ključno pitanje: Šta će biti s radnicima koji su godinama živjeli od industrije uglja? Tu na scenu stupa prekvalifikacija, koja može premostiti jaz između radne snage današnjice i zelene ekonomije sutrašnjice.

Radnici iz industrije uglja su savršeni kandidati za prekvalifikaciju za rad u sektoru obnovljivih izvora energije, jer već posjeduju relevantne vještine, što značajno skraćuje vrijeme obuke. Obuka novog radnika obično traje oko dvije godine, dok se prekvalifikacija može realizirati kroz kraći kurs ili obuku na radnom mjestu. Prirodno, takve inicijative su vrlo popularne širom svijeta. Neki od značajnih primjera iz Europe su inicijative “RES-SKILL”, “Jobs after coal” i napori Švedske energetske agencije u oblasti elektrifikacije. Koje ključne lekcije BiH može izvući iz ovih inicijativa za svoju vlastitu zelenu tranziciju?

Izgradnja povjerenja u programe prekvalifikacije

"Jobs after coal" je inicijativa iz Poljske koja podržava radnike iz sektora uglja i energetike da pređu u sektor obnovljive energije. Ova inicijativa nudi individualne akcione planove, stručno osposobljavanje i podršku poduzetništvu kako bi se radnicima pomoglo u prelasku na održiva radna mjesta. Cilj je očuvanje zajednica i osiguravanje da se porodice ne moraju seliti zbog gubitka posla u regijama koje zavise od uglja. Međutim, prema istraživanju koje je proveo Bankwatch Network, skepticizam prema inicijativama EU ometa učešće u programu.  Rješavanje ovog problema zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i prilagođavanje programa lokalnim potrebama, osiguravajući povjerenje i pristupačnost. Uključivanje širokog spektra partnera (javne institucije, poslodavci, sindikati) može olakšati prevazilaženje skepticizma, a istovremeno, dati bivšim rudarima mogućnost da budu dio cijelog procesa tranzicije. Uključivanje rudara u osmišljavanje programa prekvalifikacije gradi povjerenje tako što ih čini aktivnim učesnicima i osigurava da se programi usklade s njihovim stvarnim potrebama i iskustvima.

Mapiranje vještina za usklađivanje sa novim ulogama

Primjer ”RES-SKILL EU” projekta se fokusira na prekvalifikaciju rudara za prelazak na poslove u sektoru obnovljivih izvora energije. Za početak prekvalifikacije, prvo je potrebno napraviti sveobuhvatno mapiranje postojećih vještina. Ovo uključuje identifikaciju prenosivih vještina kod rudara - kao što su mehanička stručnost, sigurnosna obuka i upravljanje projektima - i njihovo povezivanje s ulogama u sektorima obnovljive energije kao što su solarna energija, energija vjetra itd. ”RES-SKILL EU” je kreirao detaljan izvještaj o mapiranju profila zanimanja i vještina i u industriji uglja i u sektoru obnovljive energije, identificirajući preklapanja i kreirajući jasne puteve tranzicije. Na primjer, monteri u industriji uglja mogu se lako prekvalificirati za uloge montera/instalatera fotonaponskih sistema ili instalatera sistema za zagrijanje, ventilaciju i klimatizacija, uz minimalnu prekvalifikaciju (obično oko jednog mjeseca) jer već posjeduju veći dio potrebnog skupa vještina.

Predvidjeti sekundarne efekte zelene tranzicije

Iako Švedska više ne koristi ugalj, i dalje naporno radi na unapređenju zelene tranzicije. Iskustva iz Švedske pokazuju da nove industrije otvaraju potrebe za novim vještinama. Prema izvještaju Švedske agencije za energiju, elektrifikaciju Švedske usporavaju nedostaci u obrazovanju i nedostatak radne snage. Izvještaj također ističe sekundarne efekte elektrifikacije, kao što su: kako će porodice biti pogođene, kakve će efekte prelijevanja elektrifikacija imati u drugim industrijama i kako mapirati industrije u nastajanjima kao što su skladištenje energije putem hidrogena ili uspostavljanje velikih vjetroelektrana na moru. Čak i prilikom mapiranja vještina i kompetencija, važno je imati na umu da će se pojaviti nove sekundarne potrebe za radnom snagom i specifičnim vještinama. BiH može predvidjeti ove izazove planiranjem sekundarnih efekata zelene tranzicije, osiguravajući nesmetan prelazak.

Prekvalifikacija rudara ne samo da rješava nedostatak radne snage već osigurava i da vještine radnika doprinose ambicijama zemlje u pogledu obnovljive energije. Svaka regija ima svoje prednosti, slabosti i nijanse koje treba uzeti u obzir kako se ove kvalificirane pozicije ne bi zamijenile slabo plaćenim poslovima početnog nivoa. Važno je prilagoditi ove lekcije lokalnom kontekstu i uključiti radnike iz industrije uglja u razvoj programa prekvalifikacije. Prekvalifikacija rudara nije samo popunjavanje praznina na tržištu rada – to je izgradnja pravednije zelenije ekonomije. BiH ima priliku da bude lider u ovom procesu, pokazujući kako zelena i pravedna tranzicija može unaprijediti radnike, porodice i čitave zajednice.

Autorica: Maja Nackovska, nekadašnja komunikacijska praktikantica u sjedištu Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu - (Stockholm Environment Institute) (SEI).