Ograničiti prostor za transformaciju ekstremnog u katastrofalno

Ovaj blog je napisao jedan od švedskih stručnjaka na programu koji pružaju savjetodavne usluge lokalnim stručnjacima. Zove se Peter M. Rudberg i inače je istraživač u oblasti upravljanja vodama s posebnim akcentom na ublažavanju klimatskih promjena, proizvodnji energije u hidroelektranama i ublažavanju suša. 

Tragične oktobarske poplave 

Oktobar je počeo s ekstremnim padavinama (u ovom slučaju kišnim) koje su izazvale stravične poplave i klizišta u BiH i završio još jednom ekstremnom meteorološkom pojavom koja je izazvala stravične poplave u Španiji. Nažalost, kontinuirane emisije stakleničkih gasova, koje su uzrok klimatskih promjena, podrazumijevaju da će ekstremne padavine postati češće i intenzivnije. Zato ulazimo u period povećanog rizika od intenzivnih poplava, a time i prirodnih nesreća koje mogu izazvati značajne gubitke ljudskih života i izvora izdržavanja. Međutim u BiH je najveći broj smrtnih slučajeva posljedica urušavanja kamenoloma  iznad Donje Jablanice koji je zatrpao dijelove grada kamenjem. Postoje naznake da je u Španiji zakašnjelo aktiviranje sistema ranog upozorenja doprinijelo velikom broju žrtava poplave. Ova prethodna saznanja ukazuju na važnost nacionalnih ili regionalnih sistema ranog upozorenja i upravljanja rizikom u planiranju života s poplavama i svođenja katastrofalnih posljedica ekstremnih kišnih padavina na najmanju moguću mjeru. 

Život s poplavama 

U 2021. godini je BiH objavila Plan prilagođavanja s ciljem lakšeg i boljeg planiranja prilagođavanja na klimatske promjene u državi. Jedna od predloženih mjera u planu je studija o mogućnostima primjene koncepta 'života s poplavama' u BiH. Koncept života s poplavama je dio  opsežnijih promjena u upravljanju rizikom od poplava koje obuhvataju stavljanje naglaska na stvaranje društava koja su otpornija - sposobnija da se odbrane i oporave od poplava, umjesto stavljanja težišta prevashodno na izgradnju fizičkih objekata koji su namijenjeni za smanjenje rizika od poplava. Opštinama su nametnuti mnogi zahtjevi u pogledu upravljanja rizikom koji su van opsega upravljanja na nivou opštine. Izgleda da je, na primjer, kamenolom koji se urušio u Jablanici radio bez koncesije za eksploataciju. Osim toga su sistemi ranog upozorenja obično u nadležnosti državnog nivoa vlasti. Postoje dobri primjeri sistema ranog upozorenja, uključujući sistem u Bangladešu, koji doprinose manjem broju nastradalih u poplavama i drugim ekstremnim meteorološkim pojavama.  

Ipak, opštine su nadležne za planiranje na svojoj teritoriji, uključujući postojeća urbana područja i buduće razvojne projekte koji u manjoj ili većoj mjeri mogu biti prilagođeni za reakciju u slučaju mogućih poplava i drugih srodnih rizika. Planiranje života s poplavama su napori koji se provode kako na lokalnom nivou tako i u širem području sliva. Agencija za vode u jugoistočnoj Francuskoj (Agence de l’eau Rhône Méditerranée Corse) napravila je kratki informativni film o upravljanju ekstremnim padavinama u kojem su naglašene najvažnije aktivnosti upravljanja. U urbanim sredinama, riječne brane treba pomjeriti unazad kako bi se proširio koridor rijeke. Na opštinskom i regionalnom nivou, rijekama treba omogućiti da formiraju meandre i povežu se sa svojim prirodnim poplavnim područjima. Ovakve mjere osiguravaju više prostora za vodu i rijeku s površinama koje mogu biti poplavljene u periodu ekstremnih padavina bez katastrofalnih šteta.  

Troškovi života s poplavama 

U mnogim mjestima, postojeći stambeni objekti i infrastruktura su izgrađeni u poplavnim područjima i bili bi suočeni s negativnim posljedicama pomjeranjem nasipa unazad i proširivanjem riječnih koridora u urbanim sredinama. Ponekad je teško napraviti značajne promjene na postojećoj infrastrukturi iz tehničkih, ekonomskih i političkih razloga. Premda se ponekad ove mjere ne mogu odbaciti radi smanjenja rizika od katastrofalnih poplava, postoje i drugi koraci s ograničenim direktnim ekonomskim troškovima koji se mogu provesti. Jedna od tih mjera je u okviru planiranja na nivou opštine, usmjerena na ograničenje novih urbanističkih i peri-urbanističkih intervencija u prirodnim poplavnim područjima ili intervencija koje nalažu značajne modifikacije postojećih rijeka. Provođenje ovakvih politika planiranja osigurava da se ne stvaraju novi rizici i slabosti izgradnjom infrastrukture u područjima koja nisu pogodna iz perspektive rizika od poplava. Mogućnosti provođenja ovakve politike su bolje ukoliko ih prati odgovarajuća komunikacija o riziku. Komunikacija koja pojašnjava da se rizici od ekstremnih meteoroloških pojava, kao što su poplave ne može u potpunosti ukloniti i da bi cilj trebao biti smanjenje prostora za transformaciju ekstremnog u katastrofalno u smislu gubitka ljudskih života i ključne infrastrukture. Usvajanje načina življenja s poplavama predstavlja održivu i ekonomičnu opciju na dugoročnom planu, u poređenju s nastojanjima da se rizik od poplava smanji na najmanju moguću mjeru, što je rizik koji se nikad ne može u potpunosti ukloniti i istovremeno rizik koji se povećava s klimatskim promjenama.