Volonteri u banci hrane. Photo: DC Studio_Freepik.
Volonteri u banci hrane. Photo: DC Studio_Freepik.
Proizvodnja hrane se povećala posljednjih godina, što je dovelo do značajnog porasta bacanja hrane u svijetu u kojem stotine miliona ranjivih ljudi i dalje pati od gladi. Bacanje hrane ne povlači samo socijalna pitanja, već rezultira i rasipanjem resursa, negativnim utjecajima na okoliš/životnu sredinu, kao i visokim finansijskim troškovima. Iako se smanjenje globalne proizvodnje hrane može činiti kao najbolje rješenje, rad na stvaranju održivijih i pravednijih prehrambenih sistema nudi pristup koji je više inkluzivan i kolektivan. Ključno pitanje je kako to možemo postići? Jedan od odgovora je jednostavan – smanjiti bacanje hrane u našem svakodnevnom životu i u našim zajednicama.
Svjetski dan hrane, koji se obilježava 16. oktobra, podsjeća nas da svaki dan imamo priliku doprinijeti održivijem svijetu, što dovodi do manjeg utjecaja na okoliš/životnu sredinu, smanjenog iscrpljivanja resursa i značajnih socio-ekonomskih koristi. U nastavku, koristeći primjere iz Švedske i Bosne i Hercegovine, istražit ćemo kako održivi prehrambeni sistemi mogu pokrenuti promjene kroz novi pristup hrani, dok se višak hrane preraspodjeljuje osobama u potrebi!
Banke hrane – održiva inicijativa za preraspodjelu hrane
Banke hrane su organizacije koje se bave problemima bacanja hrane, gladi i potrebom za efikasnim kanalima distribucije. One prikupljaju, skladište i distribuiraju višak hrane onima kojima je potrebna, služeći kao most između poljoprivrednika/ca, proizvođača, maloprodajnih lanaca i pojedinaca/ki koji se suočavaju sa nesigurnošću u vezi sa hranom. Koncept datira iz kasnih 1960-ih, kada je osnovana St. Mary's Food Bank,prva banka hrane,a smatra se da ju je osnovao John van Hengel u Arizoni. Njegova ideja je bila da prikuplja višak hrane iz različitih izvora i distribuira je onima kojima je potrebna, stvarajući efikasniji sistem za borbu protiv gladi. Ovaj društveni model se od tada proširio globalno, što je dovelo do osnivanja brojnih organizacija za prikupljanje i preraspodjelu hrane.
Banke hrane, ponekad nazvane socijalnim supermarketima, socijalnim prodavnicama hrane ili javnim kuhinjama, prikupljaju višak hrane koji generiraju profitne kompanije u raznim fazama lanca ishrane. Ovaj višak može dolaziti od proizvođača koji imaju višak usjeva, proizvođača koji prekomjerno proizvode ili maloprodajnih lanaca koji naručuju prevelike količine. Hrana često bude blizu ili je već prošla rok "najbolje upotrijebiti do" ili "upotrijebiti do", što je obično postavljeno s velikom sigurnosnom marginom. U ovim slučajevima, banke hrane blisko sarađuju sa prehrambenom industrijom i regulatorima, osiguravajući da hrana ostane sigurna i legalna za distribuciju i konzumaciju.
Iako su prednosti jasne, i dalje postoje značajni izazovi u efikasnom funkcionisanju banaka hrane. To uključuje logističke prepreke, nedovoljnu infrastrukturu za usklađivanje s pravnim propisima i potrebu za većim angažmanom zainteresovanih strana i podizanjem svijesti javnosti. Međutim, neke regije, posebno nordijske zemlje, postigle su značajan napredak u rješavanju ovih pitanja. Na primjer, Švedska je usvojila održive inicijative usmjerene na reduciranje bacanja hrane, dokazujući da ovaj model, koji koristi svima, može biti uspješan kada se pravilno implementira.
Prihvatanje održivih inicijativa u Švedskoj
Banke hrane u Švedskoj pružaju rješenje prihvatanjem viška hrane iz restorana i supermarketa, a zatim je preraspodjeljuju onima kojima je potrebna. Dobrotvorne organizacije u Švedskoj, poznate kao “Stadsmissioner“, upravljaju s nekoliko banaka hrane širom zemlje. U Štokholmu, ova organizacija vodi ”Matmissionen”, socijalni supermarket u kojem se hrana prodaje po sniženim cijenama. Ovo je moguće zahvaljujući saradnji sa švedskim prodavnicama i dobavljačima prehrambenih proizvoda, koji preraspodjeljuju hranu koja je blizu isteka roka ili se smatra neodgovarajućom za prodaju zbog problema s ambalažom, kao što su greške u štampi, redizajniranje ili manja oštećenja vanjske ambalaže.
Moto ovog socijalnog supermarketa je ”Čini dobro i za ljude i za okoliš/životnu sredinu“. Na ovaj način, osobe iz zajednica s niskim primanjima doprinose smanjenju bacanja hrane dok kupuju hranu po nižim cijenama. Osim što opslužuje svoje članove/ice, ”Matmissionen” također dostavlja hranu organizacijama koje pripremaju obroke za druge ranjive grupe, uključujući beskućnike/ce. Pored toga, pruža mogućnosti za obuku na radnom mjestu, pomažući ljudima da se približe ponovnom ulasku na tržište rada i rješavanju društvenih problema poput nezaposlenosti.
Frižideri solidarnosti u Geteborgu – kako funkcionišu?
U švedskom gradu Geteborgu, inicijativa iz naroda pod nazivom ”Frižider solidarnosti” oslanja se na volontere/ke ”spasioce hrane“ koji prikupljaju donacije hrane iz domaćinstava, supermarketa, restorana i sa organiziranih događaja. Ova hrana se zatim preraspodjeljuje u mrežu frižidera širom grada, gdje je svako može besplatno uzeti. Njihova misija je promovisati kulturu dijeljenja i saradnje stvaranjem fizičke i digitalne infrastrukture (javne tačke za dijeljenje hrane i digitalna platforma) kako bi se spriječilo bacanje jestive hrane.
Digitalizacija banaka hrane
“Matsmart“ je online platforma u Švedskoj koja prodaje višak hrane putem svoje namjenske web stranice i mobilne aplikacije. Pruža korisnički prilagođenu platformu koja povezuje maloprodaju i potrošače, nudeći popuste u zadnji čas na hranu koja bi inače bila bačena. Prodajom ove hrane po sniženim cijenama, “Matsmart“ osigurava da se višak hrane iskoristi umjesto da se baci.
Slične inicijative u Bosni i Hercegovini
Iako su bacanje hrane i reciklaža hrane još uvijek u početnoj fazi u Bosni i Hercegovini, postoje obećavajuće inicijative koje pokazuju uspješnu primjenu koncepta prikupljanja i preraspodjele hrane. Do sada su brojne inicijative uglavnom bile usmjerene na donacije.
Na primjer, 2018. godine grupa volontera/ki pokrenula je inicijativu “Tanjir više“ kako bi prikupila višak hrane iz restorana i ostatke nakon velikih događaja i preraspodijelila ih osobama u potrebi. Ova inicijativa je brzo dobila podršku i rezultirala svakodnevnim donacijama hrane koje su distribuirane ljudima, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, nezaposlene i migrante.
Također, prema izvještaju iz 2023. godine pod nazivom Mapiranje javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini, identifikovane su 54 javne kuhinje širom zemlje, koje trenutno opslužuju preko 18.000 ljudi. Većina ovih inicijativa funkcioniše na osnovu „besplatne“ usluge. Jedan uspješan primjer je Udruženje građana “Zajedno za naš grad“ iz Mostara, čiji je moto “pomoći ugroženim sugrađanima/kama našeg grada svakodnevnim zalaganjem“. Njihova kampanja “Nisi sam“ ohrabruje one koji su u mogućnosti da pripreme svakodnevne obroke za starije osobe.
Ove inicijative odražavaju značajne i pozitivne ekološke i društvene učinke preraspodjele hrane u Bosni i Hercegovini, što je u skladu sa opredjeljenjem zemlje da ispuni europske i međunarodne ciljeve.
Put ka održivim prehrambenim sistemima
Održivi prehrambeni sistemi svakako predstavljaju efikasan mehanizam za rješavanje velikog problema bacanja hrane, a inicijative za prikupljanje i preraspodjelu hrane igraju sve važniju ulogu u izgradnji otpornijeg i suosjećajnijeg društva. Povezujući višak hrane s onima kojima je potrebna, ovi socijalni modeli preraspodjele hrane pomažu u smanjenju otpada, borbi protiv gladi i jačanju otpornosti zajednice.
Sigurno je da niko ne ustaje ujutro s namjerom da baci hranu. Zapravo, većina ljudi to smatra moralno pogrešnim. Ipak, barem jedna trećina ukupno proizvedene hrane završi kao otpad. Kada se hrana baci – bilo da završi u smeću ili, u najboljem slučaju, u postrojenju za proizvodnju biogasa – to je često rezultat složenog niza faktora. Da bi se borili protiv ovog problema, kolektivna svijest među zainteresovanim stranama – uključujući pojedince, kompanije, organizacije i institucije – je ključna, a potrebni su odgovarajući politički mehanizmi za provedbu efikasnih mjera za smanjenje bacanja hrane. Na primjer, Finska je uvela “obavezu donacije“, koja zahtijeva od prehrambenih operatera da doniraju višak hrane, sve dok se to može sigurno i razumno provesti. U Norveškoj su na razmatranju slične mjere, poput “zakona o bacanju hrane“ i “procjene odgovornosti“.
Ovi primjeri pokazuju da efikasne politike, u kombinaciji s kolektivnom akcijom, mogu pokrenuti značajne promjene. Ali sami zakoni nisu dovoljni. Svako od nas igra ulogu u smanjenju otpada i izgradnji pravednijeg prehrambenog sistema. Dok obilježavamo Svjetski dan hrane, ne zaboravimo da je hrana osnovno ljudsko pravo. Razmislimo o tome kako naši postupci – bilo kroz pomoć onima koji su gladni, zaštitu okoliša/životne sredine ili smanjenje otpada – mogu napraviti razliku. Malim koracima možemo stvoriti održiv svijet.
Kako su banke hrane pravno regulisane?
Europski zeleni plan, kroz svoju strategiju “Od farme do viljuške“, postavlja pravno obavezujuće ciljeve za smanjenje bacanja hrane do 2030. godine, fokusirajući se na tri ključne oblasti: proizvodnju, transport i smanjenje otpada. Kao dio Akcionog plana za cirkularnu ekonomiju, Europska komisija je također usvojila EU smjernice za donacije hrane kako bi se olakšao oporavak i preraspodjela sigurne i jestive hrane onima kojima je potrebna. Međutim, sve donacije hrane moraju biti u skladu s općim zakonom o hrani i pravilima EU o higijeni hrane. Pitanje bacanja hrane direktno je povezano s ciljevima održivog razvoja (SDGs), posebno ciljem SDG 2 (Iskorjenjivanje gladi) i ciljem SDG 12 (Osiguranje održivih obrazaca potrošnje i proizvodnje) iz Agende održivog razvoja 2030.
Reference:
Objašnjenje: Razumijevanje koncepta banaka hrane u poljoprivredi
Rušenje prepreka: Osnaživanje efikasnih rješenja za bacanje hrane u nordijskim zemljama
Plan Grada Sarajeva za prevenciju i smanjenje bacanja hrane 2021-2025
Mapiranje javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini – analitički izvještaj
U rubrici pod naslovom Novosti i ažuriranja možete pročitati najnovije informacije i informativne članke o različitim temama. Pratite zbivanja u najaktuelnijim vijestima, izvještajima i publikacijama programa BiH SuTra.
