Općinu/opštinu Banovići u vrijeme zalaska sunca. Fotografija: uz dopuštenje općine/opštine Banovići.
Općinu/opštinu Banovići u vrijeme zalaska sunca. Fotografija: uz dopuštenje općine/opštine Banovići.
Štokholmski institut za okoliš/životnu sredinu (SEI), nosilac implementacije programa "BiH SuTra", bio je domaćin velike međunarodne konferencije u sjedištu ove organizacije u Štokholmu. Kolegice i kolege iz cijelog svijeta su lično ili virtualno se okupile na ovom događaju koji je trajao 5 dana radi razmjene iskustava i učenja. Predstavnici programa "BiH SuTra" učestvovali su u dinamičnoj diskusiji na temu izazova i mogućnosti koje nude Europski zeleni plan i klimatska politika državama Istočnog partnerstva (IP) i Zapadnog Balkana (ZB). U nastavku su navedena neka razmišljanja.
Evropska unija (EU) je u periodu poslije Drugog svjetskog rata prošla različite faze razvoja od Europske zajednice uglja i čelika do postojeće organizacije koja je prilično drugačija, provodeći opsežne rasprave i pregovore o ekonomskim, socijalnim, vanjskim i ekološkim politikama, da nabrojimo samo neke od mnogobrojnih oblasti. Historijski, EU je prošla kroz nekoliko ciklusa proširenja, odnosno nekoliko pridruživanja novih država članica. Prvo proširenje se desilo 1973., a posljednje 2013. godine. U budućem proširenju će briga o zaštiti okoliša/životne sredine imati ključnu ulogu. Saša Solujić, voditeljica programa "BiH SuTra", na panelu je izjavila: "Pridruživanje Europskoj uniji ne bi trebao biti krajnji cilj država kandidatkinja, nego bi se trebalo posmatrati i koristiti kao veoma važan instrument za ove države da urede mnoga važna pitanja, uključujući pitanja okoliša/životne sredine i održivosti".
Međutim, proces prijema u članstvo EU je veoma dug. Države se u ovom procesu u određenoj mjeri suočavaju s iskustvom "zamora od EU" i u nekim državama ZB, ovaj proces se doživljava kao "put koji nikud ne vodi". Proces pridruživanja je transparentan i otvoren, ali je ipak izložen snažnom utjecaju različitih političkih i geopolitičkih interesa.
U proteklih pet godine, EU je insistirala na Zelenom planu EU, ali Ivo Krustok, viši stručnjak u oblasti klime i energije u centru SEI-a u Talinu, pojašnjava da su čak i prije Zelenog plana, promjene koje su države morale provesti u svojim zakonima u skladu s pravnom tekovinom EU u oblasti okoliša/životne sredine (tj. obavezujućim propisima EU u ovoj oblasti) predstavljale veliki poduhvat. "Godinama ranije, kad je Estonija postala članica EU, i kad je pravna tekovina EU bila mnogo jednostavnija, ovo je bio dugotrajan i složen proces", kazao je on. Dakle, za države ZB i IP će brz prijem u članstvo EU biti još teži. "Evropski propisi, nakon donošenja Zelenog plana, postali su samo gori, ali ne gori na loš način, gori na dobar način - pravila su bolja iz perspektive zaštite okoliša/životne sredine, ali složenija iz perspektive birokratije, a ispostavilo se da je ovo otežalo promjene čak i za države članice."
Ipak, ma koliko zastrašujuće proces djelovao, panelistice i panelisti su se složili da je izuzetno važno razumjeti da će poboljšanja u oblasti okoliša/životne sredine drastično unaprijediti kvalitet života. Građani i građanke će biti manje izloženi zagađenosti zraka, hemijskom zagađenju i imat će veću finansijsku nezavisnost.
Sanjin Avdić, viši koordinator programa "BiH SuTra" je u diskusiji na panelu ponudio neke perspektive iz Bosne i Hercegovine, države koja ima status kandidata za članstvo u EU. Objasnio je da su države ZB bogate ugljem, ali da također imaju mnogo sunčanih dana, vjetra, obiluju vodom i šumama, što znači da je u ovim državama moguća zelena tranzicija. Gabor Schneider, voditelj projekta "GUMA" u SEI-u, dodao: "Pojedinke i pojedinci moraju shvatiti doprinos koji će donijeti klimatska neutralnost. Zelena tranzicija za Zapadni Balkan trenutno možda nema veliki značaj za obične građanke i građane, ali će donijeti investicije za njihove ekonomije u budućnosti, što će u konačnici unaprijediti kvalitet njihovog života".
"Pojedinke i pojedinci moraju shvatiti doprinos koji će donijeti klimatska neutralnost. Zelena tranzicija za Zapadni Balkan trenutno možda nema veliki značaj za obične građanke i građane, ali će donijeti investicije za njihove ekonomije u budućnosti, što će u konačnici unaprijediti kvalitet njihovog života."
Gabor Schneider, voditelj projekta "GUMA" u SEI-u
Štaviše, ekonomska dimenzija je jedan od najvažnijih pokretača na putu pridruživanja EU i veoma visoko kotira u političkom programu čelnika na Zapadnom Balkanu. Avdić je pojasnio: "Najvažnije prednosti pridruživanja EU za države ZB bit će zapošljavanje i stabilnost, a činjenica da je EU najvažniji ekonomski partner BiH predstavlja najsnažniji argument za BiH da se pridruži EU porodici."
Održive tranzicije nose mnogobrojne društvene i rodne rizike i izazove. Laura Del Duca, stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, društvenu jednakost i siromaštvo u programu "BiH SuTra", naglasila je: "Neki od ovih rizika i izazova su dobro dokumentovani, kao što je utjecaj tranzicije područja bogatih ugljem na mušku populaciju radnika. Drugi, koji nisu toliko izraženi, su pogoršanje mentalnog zdravlja, zloupotreba supstanci i veća učestalost nasilja". Zeleni plan EU mogao bi donijeti poboljšanja u pogledu razmatranja načina na koji su pogođene različite grupe, a ovo je posebno problematično u državama s visokim stepenom rodne neravnopravnosti. Potreban je sistematski pristup u procjeni načina na koji su pogođene različite grupe i upravljanju ovim rizicima i izazovima."
"Potreban je sistematski pristup u procjeni načina na koji su pogođene različite grupe i upravljanju ovim rizicima i izazovima."
Laura Del Duca, stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, društvenu jednakost i siromaštvo u programu "BiH SuTra"
Cilj programa "BiH SuTra" je da se zauzme ovakav sistematski pristup i pruži podrška BiH u rješavanju ovih pitanja.
Više o radu programa "BiH SuTra" na pitanjima rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva možete pročitati ovdje.
Europska integracija obuhvata mnogo više od samog ekonomskog razvoja. EU je zasnovana na šest temeljnih vrijednosti : poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava i ljudska prava. Lauri Tammiste, direktorica centra SEI-a u Talinu, ispričala je kako je Estonija postala članica EU davne 2004. godine: "U procesu pridruživanje Estonije EU, snažno je stimulisano jačanje kapaciteta, jačanje uprave i finansija, uz veću transparentnost, a tek kasnije, kad smo postali članica, shvatili smo da je sve ovo zapravo povoljno utjecalo i na ekonomiju. Ali u samom početku ekonomija nije bila u središtu, akcenat je bio na zajedničkim vrijednostima u ujedinjenoj Evropi i želji da više nikad ne budemo prepušteni sami sebi. Suština EU su ove zajedničke vrijednosti i države koje se pridružuju EU moraju pokazati stvarne razloge za pridruživanje i opredjeljenje.
Šta je "Naučni forum" SEI-a
Naučni forum je događaj namijenjen za internu razmjenu znanja i učenje na kojem se predstavljaju različite aktivnosti, kao i njihove tematske i geografske oblasti, partnerstva i učešće na nivou nauke, politike i prakse, inovativni pristupi i instrumenti koji se koriste, odnosno koje su osmislile kolegice i kolege u svim centrima SEI-a.
Šta je SEI?
SEI je međunarodna neprofitna organizacija za naučno istraživački rad i izradu politika koja se bavi problemima okoliša/životne sredine i razvoja. SEI ima sjedište u Štokholmu (Švedska) i centre u Bangkoku (Tajland), Bostonu, Davisu i Sijetlu (SAD), Oksfordu i Jorku (UK), Talinu (Estonija), Najrobiju (Kenija) i u Bogoti (Kolumbija).
U rubrici pod naslovom Novosti i ažuriranja možete pročitati najnovije informacije i informativne članke o različitim temama. Pratite zbivanja u najaktuelnijim vijestima, izvještajima i publikacijama programa BiH SuTra.
