Od švedskih farmi do bosanskih dolina – kako unaprijediti održivu poljoprivredu

U okviru projekta, Štokholmski institut za okoliš/životnu sredinu (SEI), je 17. juna 2025. godine organizovao radionicu u Ugljeviku, koja je okupila ključne aktere iz oblasti poljoprivrede. Događaj, održan u Hotelu Atlas, imao je za cilj jačanje tehničkih znanja i institucionalnih kapaciteta lokalnih vlasti u promociji održive poljoprivrede.

Kao učesnike, oduševila nas je energija i posvećenost da se strateški ciljevi pretoče u konkretne korake na terenu – upravo u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s posljedicama klimatskih promjena i istovremeno korača prema EU integracijama. Ovo nije bio samo još jedan formalni skup – već dinamičan forum razmjene znanja, iskustava i inovacija, koji je povezao švedska iskustva i bosanski kontekst – od švedskih farmi do naših dolina.

Više od industrije - poljoprivreda je oslonac zajednice

Poljoprivreda nije samo ekonomski sektor – ona je način života, temelj prehrambene sigurnosti, opstanka ruralnih zajednica i ekološke ravnoteže. Simbolično, radionica je održana upravo 17. juna – na Svjetski dan borbe protiv degradacije zemljišta i suše – što nas je podsjetilo koliko je hitno da zaštitimo naše tlo. Tlo nije samo podloga za uzgoj biljaka, ono je ključni rezervoar ugljika, regulator vodenih ciklusa i oslonac biodiverziteta. Njegova zaštita je neraskidivo povezana s otpornošću na klimatske promjene i održivom poljoprivredom. Danas se poljoprivrednici širom svijeta suočavaju sa nezapamćenim izazovima – od klimatskih ekstrema i degradacije zemljišta, do sve većih socioekonomskih pritisaka koji ugrožavaju samu održivost poljoprivrede. Bosna i Hercegovina nije izuzetak – štaviše, ovi problemi ovdje su još izraženiji.

Bez prilagođavanja i smanjenja ranjivosti, ovi izazovi mogli bi prerasti u pravu krizu – dodatno povećavajući zavisnost od uvoza hrane, posebno u kontekstu depopulacije sela i zapuštanja poljoprivrednog zemljišta. Zamislite farme na kojima senzori u stvarnom vremenu mjere vlažnost tla, dronovi ne samo da nadgledaju zdravlje usjeva, već precizno primjenjuju tretmane i đubrivo na pravom mjestu u pravo vrijeme, dok vještačka inteligencija predviđa pojavu štetočina prije nego što se uopšte pojave. Autonomne mašine obavljaju poljoprivredne zadatke, sve kao dio integrisanog sistema za donošenje odluka. Ovo nije naučna fantastika – to su tehnologije koje se već danas koriste. Za poljoprivredu, usvajanje ovih inovacija više nije luksuz – uskoro će postati pitanje opstanka. Precizno navodnjavanje može smanjiti potrošnju vode i do 50% tokom sušnih perioda. Digitalne platforme povezuju male proizvođače direktno s tržištem, zaobilazeći posrednike. Praćenje kvaliteta tla sprječava eroziju i čuva plodnu zemlju za buduće generacije. Bez ovakvih rješenja, poljoprivrednici ostaju zarobljeni u začaranom krugu – boreći se protiv klimatskih promjena alatima iz prošlog stoljeća.

U Bosni i Hercegovini, poljoprivrednici mogu započeti s malim, ali značajnim koracima ka usvajanju ovih inovacija. Praktičan prvi korak bio bi učešće u programima obuke koje nude akademske institucije, međunarodne nevladine organizacije i donatorske agencije prisutne u BiH. Ovi programi pomažu u sticanju znanja o savremenim poljoprivrednim praksama, korištenju tehnologije i održivim metodama uzgoja. Poljoprivrednici mogu početi s uvođenjem niskobudžetnih rješenja – poput senzora za mjerenje vlažnosti tla ili korištenja online platformi za pristup tržištu – kako bi testirali koristi prije nego se odluče na veće investicije. U slučaju manjih gazdinstava, formiranje zadruga ili kooperativa može pomoći u smanjenju troškova kroz zajedničko korištenje opreme, organizaciju edukacija i angažovanje agronoma za stručnu podršku. Naravno, ovakva tranzicija mora biti podržana odgovarajućim politikama koje potiču inovacije i nude poticaje za održivu poljoprivredu.

Od lokalnih izazova do europskih rješenja

Na ovom edukativnom događaju učesnicima smo predstavili kratak pregled izazova s kojima se suočava poljoprivreda u Bosni i Hercegovini. Govorili smo o sve češćim sušama, poplavama i ekstremnim temperaturama, ali i o degradaciji tla i padu njegove plodnosti. Dodatne prepreke predstavljaju fragmentirana imanja, starenje seoskog stanovništva i ograničen pristup tržištima. Kako je naglašeno tokom radionice: „Bez koordiniranih intervencija prilagođenih lokalnim potrebama, proizvođači će ostati na margini.” Koordinirane intervencije već su pokazale pozitivne rezultate kroz saradnju akademskih institucija, privatnog sektora i javnih institucija. Na primjer, Poljoprivredni fakultet u Banja Luci i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu učestvuju u projektima finansiranim iz EU fondova koji promovišu savremene poljoprivredne prakse – poput automatiziranih sistema za navodnjavanje, primjene daljinskog osmatranja i praćenja zdravlja tla. U privatnom sektoru, kompanija AgroHerc Organic iz Gabele uvodi pametne sisteme za navodnjavanje i dron tehnologiju kako bi unaprijedila efikasnost organske proizvodnje. Lokalni primjeri, poput udruženja korisnika voda u Trebinju, pokazuju kako se zajedničkim upravljanjem vodnim resursima može poboljšati efikasnost i solidarnost među poljoprivrednicima. Podrška vlasti ogleda se i kroz ulaganja u infrastrukturu za navodnjavanje, protivgradne mreže, te politike usklađene s ciljevima EU inicijative za neutralizaciju degradacije zemljišta (Land Degradation Neutrality – LDN).

Jonna Wiklund, stručnjakinja iz SEI-ja, predstavila je ključne propise Evropske unije (Direktivu o nitratima, Zakon o obnovi prirode i Zakon o praćenju stanja tla), kao i okvir Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za period 2023–2027. Poseban naglasak stavila je na eko-šeme, agrookolišna plaćanja i podsticaje za primjenu preciznih tehnologija. Kroz švedski primjer, pokazala je kako ciljane subvencije za pokrovne usjeve, upravljanje hranjivim tvarima i zaštitne zone uz vodotoke mogu značajno poboljšati zdravlje tla i biodiverzitet. Istakla je i ulogu digitalnih alata i savjetodavnih službi u pojednostavljivanju pristupa ovim fondovima, što je izazvalo veliko interesovanje među učesnicima. Raznolikost perspektiva bila je jedna od najvećih snaga radionice – poljoprivrednici, agronomi i službenici lokalnih uprava diskutovali su rame uz rame s EU stručnjacima za politike. Ova razmjena ideja unijela je novu energiju i pomogla da se kompleksne teme, poput razumijevanja EU pravila i izgradnje savjetodavnih mreža, učine pristupačnijim i razumljivijim.

Popodne se fokus prebacio na konkretne pilot inicijative. SEI ekspert, Ivar Virgin, predstavio je primjere korištenja senzora za precizno đubrenje, tehnologije kontrolisanog saobraćaja mašina na parcelama i sistema za podršku odlučivanju zasnovanih na satelitskim podacima u Švedskoj. Posebno je istakao primjer zadruge Ova Växt AB, koja obrađuje 800 hektara zemljišta i reinvestira sredstva iz II stuba ZPP-a u sekvestraciju ugljika i zaštitne zone prilagođene biodiverzitetu. Na osnovu švedskog modela upravljanja zemljištem kroz zadruge, učesnici su počeli prepoznavati prednosti zajedničkog korištenja opreme i zajedničkih postrojenja za preradu.

Poziv na djelovanje: Vrijeme je za inovacije u vašoj zajednici

Poruka je jasna – držati se zastarjelih poljoprivrednih metoda znači ugroziti našu budućnost. Usvajanje novih tehnologija ne znači odustajanje od tradicije, već njenu modernizaciju i očuvanje za generacije koje dolaze. Svaka radionica, svaki pilot projekat i svaki otvoreni dijalog siju sjeme otpornosti i napretka.

Zajednički i interaktivni pristup radionice potaknuo je bogatu razmjenu iskustava i ideja. Ovaj događaj potvrdio je da održiva poljoprivreda u Bosni i Hercegovini zavisi od osnaženih lokalnih vlasti koje raspolažu pravim politikama, partnerstvima i tehnologijama. Radujemo se narednim sesijama jačanja kapaciteta u okviru BiH SuTra projekta. Do tada, pozivamo sve vas oji čitate, općinske/opštinske službenike, udruženja poljoprivrednika, organizacije civilnog društva i sve zainteresovane – da podijelite svoje ideje i inicijative za pilot projekte. Vidite li priliku za vašu općinu/opštinu u uvođenju precizne poljoprivrede, ekoloških šema ili zajedničkih modela usluga? Javite nam se i zajedno kreirajmo otpornu i održivu budućnost poljoprivrede.

Korištene fotografije su iz arhive prof. dr. Sabrije Čadre.