Photo: Freepik.
Photo: Freepik.
Mediji i način na koji novinari/ke izvještavaju o tranzicijskim procesima, okolišu/životnoj sredini i klimatskim promjenama oblikuju svijest ljudi i društva u cjelini. U ovom blogu ćemo istaknuti ulogu medija na putu Bosne i Hercegovine ka održivijem društvu i čuti mišljenja stručnjaka/kinja.
Koncept pravedne tranzicije naglašava ključnu potrebu za pravednim i inkluzivnim prelaskom sa ekonomije usmjerene na fosilna goriva na onu utemeljenu na ekološkoj održivosti i društvenoj jednakosti. Posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine, kao i šire regije Zapadnog Balkana, s historijskom ovisnošću o tradicionalnim industrijama, ideja pravedne tranzicije služi kao vodilja ka održivijoj i ekološki prihvatljivijoj budućnosti.
Oblikovanje stvarnosti: Ključni utjecaj medija
Uloga medija u pravednoj tranziciji, kao i u izvještavanju o okolišu/životnoj sredini i klimatskim promjenama, ključna je u oblikovanju javnog mišljenja, utjecanju na političke odluke i promovisanju društvene svijesti i promjena.
Stoga je jasno da način na koji se ekološke teme prezentiraju u medijima značajno utječe na to kako ljudi percipiraju i reaguju na ekološke izazove, što na kraju oblikuje društvene vrijednosti prema održivosti.
Izazovi u izvještavanju medija o pravednoj tranziciji u Bosni i Hercegovini
Da bismo osigurali pravovremeno i tačno izvještavanje medija o temi pravedne tranzicije, potrebna nam je efikasna komunikacija i saradnja između medija, vladinog i nevladinog sektora. Međutim, u kontekstu Bosne i Hercegovine, i dalje postoji nedostatak kontinuirane saradnje između medija i nevladinog sektora.
Mirza Kušljagić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora think-tanka ReSET (Centar za održivu energetsku tranziciju), objašnjava: "Saradnja s medijima je sporadična i obično se realizuje kada je medijima potrebna izjava u vezi sa aktuelnim temama. Sistematična saradnja na strateškim aspektima tranzicije, koju je ReSET nekoliko puta inicirao, nažalost je izostala. Jedan od razloga je općenito nedovoljan interes medija za kompleksne teme energetske tranzicije, koje uglavnom nemaju dnevnu aktuelnost. Stoga urednici/e povremeno zadužuju novinare/ke da pokriju određene konkretne teme iz ove oblasti (npr. aktuelnost i opravdanost izgradnje gasnih koridora)”.
Mirza Kušljagić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora think-tanka ReSET. Photo: Sarajevo Energy&Climate Week.
Kušljagić na osnovu iskustva u radu ReSET-a s medijima protekle četiri godine, dodaje da medijskom izvještavanju u Bosni i Hercegovini nedostaje kontinuitet, osim u slučaju sporadičnih emisija kao što je emisija BHT-a "Zelena energija", te se uglavnom fokusira na mikro aspekte tranzicije. "Izvještavanje o makro aspektima tranzicije, što zahtijeva multidisciplinarni pristup, posebno kao ključnu komponentu trenutne industrijske revolucije i oslonac razvoja EU (EU Zeleni plan), je nedovoljno," napominje Kušljagić.
Naš sagovornik zaključuje da se medijsko izvještavanje uglavnom fokusira na probleme, ne ističući ključne prilike i mogućnosti za rješavanje izazova: "S obzirom na to da tema pravedne tranzicije još uvijek nije u fokusu interesa političkih aktera, nije iznenađujuće što mediji kontinuirano ne izvještavaju o njoj. Najveći izazov za medije je taj što predstavnici/e nadležnih institucija obično ne odgovaraju na njihove upite, što otežava vođenje argumentiranih i kritičkih rasprava putem medija, posebno o ključnim pitanjima tranzicije (npr. nevjerovatno je da nema debate o stručnim i političkim stavovima vezanim za usvajanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana)”.
Semir Hambo, glavni urednik najčitanijeg bh. portala Klix.ba, potvrđuje da mediji često nailaze na nedostatak pravovremenih informacija prilikom izvještavanja o pravednoj tranziciji, okolišu/životnoj sredini i klimatskim promjenama. "Najčešći izazovi su dostupnost tačnih informacija, otvorenost institucija za raspravu konkretno o ovim temama, i pravovremeno dostavljanje informacija," kaže Hambo.
Semir Hambo, glavni urednik najčitanijeg bh. portala Klix.ba. Photo: LinkedIn.
Ipak, okoliš/životna sredina i klimatske promjene su među češćim temama na portalu Klix.ba. "Naši novinari/ke pokrivaju ove teme od globalnog do lokalnog nivoa. Tekstovi o zaštiti okoliša/životne sredine često su prisutni u kontekstu energetike i tranzicije ka zelenoj energiji, gdje Bosna i Hercegovina još uvijek zaostaje. Mediji bi trebali imati neometan pristup informacijama, posebno kada je riječ o uključenosti institucija u proces tranzicije, bilo da se radi o energetskim pitanjima, zaštiti okoliša/životne sredine i slično. Ove teme nedvojbeno postavljaju mnoga važna pitanja, na koja bh. institucije nisu pripremljene ili nemaju hrabrosti jasno odgovoriti kako djeluju ili planiraju djelovati po određenom pitanju. To povećava sumnju i ograničava prostor za medije da prate temu," objašnjava Hambo.
Urednik Klix.ba dodaje da bh. mediji igraju izuzetno važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i političkih odluka koje se odnose na ekološku održivost i pravednu tranziciju: "Prije svega, mediji su nosioci priče i prvi izvori informacija za građane/ke.
Mogućnosti za poboljšanje
Stvarnost je takva da u Bosni i Hercegovini postoji vrlo malo novinara/ki specijaliziranih za izvještavanje o određenim temama. Većina redakcija je mala, a prostor i vrijeme koje urednici/e i novinari/ke imaju na raspolaganju za temeljita istraživanja o pojedinoj temi često su ograničeni.
Ipak, postoje brojne prilike za unapređenje izvještavanja o pravednoj tranziciji, okolišu/životnoj sredini i klimatskim promjenama:
Korištenjem ovih prilika, medijske kuće mogu podsticati javnu raspravu i značajno doprinijeti ostvarivanju pravedne tranzicije ka održivoj budućnosti.
U rubrici pod naslovom Novosti i ažuriranja možete pročitati najnovije informacije i informativne članke o različitim temama. Pratite zbivanja u najaktuelnijim vijestima, izvještajima i publikacijama programa BiH SuTra.
