Sastanak COP28: Fokus na lokalnim vlastima

Konferencija stranaka (COP) zauzima jedinstveno mjesto u kalendaru i privlači neospornu medijsku pažnju za teme održivosti, klimatskih promjena i energetske tranzicije.

Jačanje glasova sa lokalnog nivoa na međunarodnoj sceni

Ove godine, po prvi put, predsjedništvo COP-a je organizovalo i integrisalo samit u svoj program, prepoznajući ključnu ulogu lokalnih lidera u smanjenju emisija, ublažavanju klimatskih rizika i podršci nastojanju zemalja da ubrzaju napredak u borbi protiv klimatskih promjena. Samit lokalnih klimatskih akcija u okviru COP28 sastanka je okupio impresivan broj od preko 450 učesnika iz 60+ zemalja, sa više od 250 gradonačelnika i guvernera. Fokus samita bio je usmjeren na postizanje veće integracije u četiri ključna područja: transformacija lokalnih klimatskih finansija, integracija lokalnih doprinosa i unapređenja globalnih akcija, ubrzavanje lokalne energetske tranzicije i jačanje lokalne otpornosti i prilagođavanja na klimatske promjene.

Istaknuta inicijativa predstavljena tokom Samita lokalnih klimatskih akcija bila je "Koalicija za visoko ambiciozno partnerstvo na više nivoa za klimatske akcije (CHAMP)", koju je predstavilo predsjedništvo COP28 i podržale 63 vlade, uključujući predstavnike Zapadnog Balkana. Obaveze uključene u CHAMP ističu konsultacije sa subjektima na subnacionalnom nivou, zajedničke napore u oblikovanju i sprovođenju nacionalnih strategija, te uspostavu inkluzivnih procesa za podizanje ambicija Nacionalno određenih doprinosa (NDC).

Samit je pozvao zemlje da uspostave formalne forume za dijalog sa lokalnim klimatskim liderima i obezbijede javno i privatno finansiranje za lokalne akcije.

Upravljanje održivim tranzicijama: Pristup odozdo prema gore (bottom-up) uz lokalno vodstvo

Lokalne vlasti proaktivno rješavaju pitanja održive tranzicije. Mnogi gradovi i općine/opštine u Bosni i Hercegovini provode klimatske akcije putem Transnacionalnih mreža općina/opština (TMN), poput Sporazuma gradonačelnika (Convenant of Mayors). Do novembra 2023. godine, 61 jedinica lokalne samouprave iz BiH je potpisala Sporazum, obavezujući se da će prihvatiti sveobuhvatan pristup u jačanju lokalne otpornosti i prilagođavanju na klimatske promjene. Saradnja se također proširuje i na područja bogata ugljem. Program razmjene između regija bogatih ugljem podržava razmjenu iskustava partnera, kao i diskusije o izazovima i provođenju, koji pomažu ubrzavanje vlastite tranzicije prema čistoj energiji, potičući učenje, zajedničke uvide i zaključke. Dodatno, redovito učešće aktera iz BiH na sastancima Platforme za pravednu tranziciju naglašava značaj njihovog doprinosa.

Ali zašto je ovaj angažman tako važan?

Nauka nam govori da upravljanje na više nivoa funkcioniše. Nova empirijska analiza pokazuje da termoelektrane ispuštaju manje ugljen-dioksida (CO2) kada su smještene u mjestima koja su članice TMN-a. Nedavni izvještaj iz Belgije ističe da će pitanja upravljanja i koordinacije biti ključna u transformaciji ekonomije i tržišta rada, zaključujući da je moguće uspješno preusmjeravanje vještina i radnika iz karbonski intenzivnih u aktivnosti sa niskom emisijom CO2. Izvještaj također ističe da lokalne vlasti trebaju uzeti u obzir globalne trendove pri planiranju, poput demografije i digitalizacije. Upravljanje održivom tranzicijom je težak, ali neophodan posao, i ova trka nije sprint, već maraton. Postupni pristup omogućava promišljeno planiranje, prilagodljive strategije i kontinuirano poboljšanje.

Lokalne vlade su krenule vrlo složenim putem. Njihove lokalne inicijative postaju ključni gradivni blokovi u maratonu prema održivoj i otpornoj budućnosti.

Upravljanje na više nivoa i pojednostavljenje klimatskog finansiranja su ključni za napredak

U dinamičnom Zapadnom Balkanu, upravljanje na više nivoa izranja kao ključni faktor, sa posebnim naglaskom na podršci lokalnim vlastima. Uspostavljanje jasnih uloga i odgovornosti za implementaciju je od suštinskog značaja. Međutim, jednako su važni i podsticanje saradnje i naglašavanje zajedničkih koristi koje donosi održivost. To ilustrira Zeleni plan za Zapadni Balkan (GAWB), koji postavlja kompleksne zahtjeve za koje je nužno pažljivo razmatranje i učinkovito rješavanje. Naglašavanjem tih aspekata lokalni akteri mogu prevladati otpor i razviti kulturu otvorenosti prema promjenama.

Postoji hitna potreba za unapređenjem i pojednostavljenjem klimatskog finansiranja. To bi omogućilo brže raspoređivanje hitno potrebnih sredstava, istovremeno  zadovoljavajući bolje lokalne potrebe. Socijalna dimenzija tranzicije je kritična i zahtijeva snažnu podršku za društva koja prolaze kroz značajne promjene. Hitna je potreba za uspostavljanjem Mehanizma za pravednu tranziciju Zapadnog Balkana, kako je predloženo i opisano u GAWB-u, radi podrške lokalnim vlastima u regijama bogatim ugljem tokom procesa tranzicije.

U potrazi za održivim tranzicijama, globalna saradnja zauzima središnje mjesto. Međutim, politička volja i vodstvo ključni su za unapređenje održivosti na lokalnom nivou, unutar vlastitih zajednica. Kako se lokalne zajednice u BiH suočavaju sa ovim makro trendovima, zajednička posvećenost upravljanju na više nivoa, poboljšanom pristupu finansijama i globalnoj saradnji bit će odlučujući faktori u oblikovanju održive i otporne budućnosti za BiH i Zapadni Balkan.

Saša Solujić, program menadžerica "BiH SuTra" programa