Photo © Mauro López / Lammhults Biblioteksdesign AB
Photo © Mauro López / Lammhults Biblioteksdesign AB
Biblioteke su dugo bile temelj društva, jer su omogućavale pristup knjigama, znanju i izvorima saznanja. Vremenom se njihova uloga proširila i obuhvata više od samog pristupa literaturi. Danas su biblioteke u mnogim zemljama prerasle u ključne centre zajednica u kojima se okupljaju pojedinci iz različitih sredina i koji doprinose prevazilaženju jezičkih, kulturoloških razlika i razlika u društveno ekonomskom statusu.
Sa sve izraženijom međusobnom povezanošću društava, biblioteke postaju ključni faktor u jačanju inkluzije, jednakosti i međusobnog razumijevanja. Pružaju podršku obrazovanju, doprinose digitalnoj pismenosti, kulturnoj razmjeni i učešću u životu zajednice, zbog čega su od suštinske važnosti za podsticanje snažnijih i bolje uvezanih zajednica. Zato je bitno također prepoznati mogući doprinos biblioteka u podršci zelenoj tranziciji.
Borba za opstanak biblioteka
Ipak, uprkos njihovom značajnom doprinosu, sve više biblioteka se zatvara zbog finansijskih, tehnoloških i društvenih problema. Jedan od najvažnijih razloga za ovaj trend je manji broj fizičkih posjeta, što često prate i umanjena izdvajanja iz javnih budžeta. Mnoge lokalne vlade, suočene s ograničenim finansijskim sredstvima, smatraju biblioteke nebitnim i smanjuju sredstva ili potpuno zatvaraju ove institucije. Pored toga, razvoj digitalnih platformi za zabavu, informisanje i društvene interakcije doprinosi smanjenju interesa za tradicionalne usluge biblioteke. Propust da se prilagode digitalnim trendovima razlog je sve manjeg interesa i manjeg broja posjetilaca biblioteka koji traže tradicionalne usluge.
Ovo važi i za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Najvažnija biblioteka u zemlji, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine godinama se bori za opstanak, a jedan od razloga je loše finansijsko stanje.
Prva javna biblioteka u BiH otvorena je prije nekoliko stotina godina, tačnije 1630. godine. Sistematizovana i organizovana mreža javnih biblioteka počela je poprimati oblik 60-tih godina 19. vijeka nakon donošenja Zakona o bibliotečkoj djelatnosti iz 1957. godine. Prije pet godina, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine objavila je Vodič kroz javne biblioteke u Bosni i Hercegovini, publikaciju u kojoj je naglašena ključna uloga biblioteka u razvoju kulture, obrazovanja i nauke u zemlji. Ovo je bila veoma važna aktivnost, ali diskusija o zatvaranju biblioteka je još uvijek aktuelna.
Iako mnoge države smanjuju ulaganja u biblioteke, Švedska se ističe kontinuiranom posvećenošću ovim institucijama i priznavanjem njihove važnosti kao ključnih društvenih prostora. Umjesto da smanjuje podršku, Švedska i dalje razvija svoje biblioteke kao centre društvenog jedinstva i jednakosti. U tekstu koji slijedi razmatraju se postojana podrška koju Švedska pruža bibliotekama i korisne pouke koje nudi drugim državama koje se suočavaju sa izazovima u očuvanju ovih važnih institucija.
Švedski model javne biblioteke
Švedska ima dugu i duboko ukorijenjenu tradiciju biblioteka koja seže do kasnog 15. vijeka kada se prvi put pojavila praksa skupljanja knjiga i literature. Danas Švedska ima 1.070 javnih biblioteka, što pokazuje koliku važnost Švedska pridaje ulozi koju ove institucije imaju u društvu ove zemlje. Biblioteke su ključne za jačanje demokratskih vrijednosti i doprinose značajnom ugledu koju Švedska uživa u oblasti obrazovanja i kulture.
Moderne švedske biblioteke su prerasle svoju tradicionalnu ulogu institucija u kojima se iznajmljuju knjige. Reagujući na tehnološki napredak i promjenu potreba društva, transformisale su se u centre kulture poznate kao Kulturhus. Ovi dinamični prostori nude mirno mjesto za razmišljanje, mjesto gdje studenti uče, radni prostor za struku i mjesto okupljanja za interakcije zajednice.
Pristup javnim bibliotekama u Švedskoj je besplatan i dostupan svima, a u ponudi su resursi posebno osmišljeni za različite zajednice, uključujući marginalizovane grupe. U njima su na raspolaganju knjige na više jezika, kursevi za učenje jezika, kulturni događaji, doprinose jačanju inkluzije. Rum för Barn (Room for Children) u štokholmskom Kulturhuset je izvrstan primjer ovog opredjeljenja, s obzirom da su tu na raspolaganju časovi muzike, pripovijedanja, igraonica i predstave koje inspirišu kreativnost, učenje u ranom uzrastu. Pored toga, švedske biblioteke naglašavaju važnost cjeloživotnog učenja i digitalne pismenosti pomažući pojedincima u sticanju tehnoloških vještina kroz radionice i pristup digitalnim resursima. Zahvaljujući ovim naporima, švedske biblioteke su postale ključni akter u stvaranju socijalne kohezije, u kulturnoj razmjeni i razvoju zajednice.
Javne biblioteke u Švedskoj: dinamični društveni centri
Švedske biblioteke nude mnogo više od knjiga i kulturnih događaja, one su dinamični društveni centri u kojima se povezuju pojedinci svih starosnih grupa, gdje uče i razmjenjuju iskustva. Domaćini su različitih programa i aktivnosti, te ohrabruju konstruktivno učešće u okviru zajednica. Ljubitelji knjiga učestvuju u sekcijama čitanja knjiga u okviru kojih raspravljaju o literaturi uz kafu, dok se djeca učlanjuju u čitalačke klubove koji nude različitu zabavu i interaktivne aktivnosti.
Pored čitanja, švedske biblioteke nude čitav niz drugih aktivnosti koje pojedincima pomažu u povezivanju i razvoju novih vještina. Klubovi za heklanje i šivanje osiguravaju kreativni prostor za pojedince koje povezuje zajednički interes i koji uz to mogu naučiti nove stvari. Švedske biblioteke također prepoznaju važnost digitalne pismenosti, tako da su u ponudi i kursevi informacione tehnologije i poduke o korištenju mobilnih telefona za pomoć pojedincima, naročito starijim osobama, da održe korak s digitalnim svijetom. Jezički kafići su posebno popularni među mladim useljenicima, jer tu mogu učiti švedski u opuštenoj atmosferi uz tradicionalnu švedsku poslasticu fika. Pored toga, prostori biblioteke se koriste za pružanje pravnih savjeta, neformalne diskusije i radionice o različitim temama, što učvršćuje njihovu ulogu inkluzivnih i potpornih društvenih centara.
Potrebe djece su prioritet u švedskim bibliotekama, što odražava snažnu posvećenost društva mladim polaznicima. U bibliotekama se organizuju časovi slikanja, igrokazi, izložbe i časovi pomoći u izradi domaćih zadaća, podstiču se kreativnost, socijalizacija i kritičko razmišljanje.
Švedske biblioteke promovišu inkluzivnost i jačanje socijalne kohezije kroz ove inicijative, stvarajući pristupačne i privlačne prostore za sve.
Poziv na djelovanje: ulaganje u biblioteke za snažnije zajednice
Švedski pristup javnim bibliotekama je inspirativan primjer za države koje nastoje izgraditi koherentnija društva. Biblioteke nisu samo mjesta gdje se mogu iznajmiti knjige, one su prijeko potreban prostor u kojem se pojedinci iz svih sfera života mogu okupljati, učiti i razvijati. Međutim, ova transformativna uloga nalaže kontinuirano ulaganje i snažnu posvećenost na nivou politike i društva. Vlade trebaju prepoznati da su biblioteke ključni društveni centri i izdvojiti neophodna sredstva za podršku ovim institucijama.
Države u kojima se sistemi javnih biblioteka bore za opstanak mogu se povesti za primjerom švedskog modela koji je inkluzivan i usmjeren na zajednicu i prilagoditi ga svom jedinstvenom kontekstu. U Bosni i Hercegovini, Nacionalna i univerzitetska biblioteka je već usvojila ovaj pristup tako što je pored iznajmljivanja knjiga počela organizovati i zajedno sa drugim akterima u svojim prostorima održavati naučne skupove, stručne edukacije, književne večeri, izložbe i druge događaje. Međutim, kako je naglašeno u Vodiču kroz javne biblioteke u Bosni i Hercegovini, mnoge sredine širom zemlje još uvijek nemaju biblioteke u funkciji, što ukazuje da postoje značajne razlike u pristupu kulturnim i edukativnim sadržajima. Ovo naglašava nesumnjivu potrebu za ponovnim preuzimanjem obaveze i strukturnom podrškom.
Ulaganje u biblioteke je ulaganje u budućnost. Ove institucije osiguravaju pristup znanju, vještinama i mogućnosti za osnaživanje pojedinaca i jačanje zajednica. Prioritizacijom biblioteka, institucije vlasti mogu ukloniti prepreke, jačati inkluzivnost i podsticati konstruktivne socijalne interakcije. Biblioteke nisu samo kulturne institucije, one su pokretač društvenog napretka i doprinose dugoročnom razvoju društva.
Švedski sistem biblioteka je dokaz da 'meka ulaganja', ulaganja koja su usmjerena na društvene potrebe, predstavljaju najefikasnije strategije za jačanje socijalne kohezije. I dok se svijet snalazi u okruženju ubrzanih tehnoloških i društvenih promjena, vrijeme je da druge države slijede primjer Švedske i zalažu se za status biblioteka kao ključnog stuba naprednih i koherentnih društava.
Referentna literatura:
Stockholm’s city library – Events and activities
The evolution of libraries to the 21st century
Libraries Are in Decline: Let’s Renew Them
Public libraries as promoters of social sustainability?
A guide to public libraries in Bosnia and Herzegovina
NUBBiH: Promotion of the publication Guide through Public Libraries of Bosnia and Herzegovina
U rubrici pod naslovom Novosti i ažuriranja možete pročitati najnovije informacije i informativne članke o različitim temama. Pratite zbivanja u najaktuelnijim vijestima, izvještajima i publikacijama programa BiH SuTra.
