Razgovarajmo o otpadnim vodama, ali ne samo o cijevima i posrojenjima

Ono što se dešava nakon što voda oteče iz naših domova, poslovnih prostora i industrijskih pogona jednako je važno kao i odakle ta voda dolazi. Bez djelotvornog prečišćavanja otpadnih voda zagađujemo rijeke, jezera i podzemne vode, nanosimo štetu ekosistemima i ugrožavamo javno zdravlje. S druge strane, propisnim upravljanjem sistemima za prečišćavanje vode štitimo okoliš, omogućavamo sigurnu upotrebu prečišćene vode i čak povrat dragocjenih resursa kao što su energija i hranjive tvari. Dok klimatske promjene povećavaju pritisak na vodne resurse, iskustva iz zemalja Južne Evrope već ukazuju na sve važniju ulogu ponovne upotrebe otpadnih voda u jačanju otpornosti voda, s posebnim naglaskom na traženje inovativnih rješenja za poljoprivredni sektor.

Problem otpadnih voda u Bosni i Hercegovini

U skladu sa Direktivom o prečišćavanju otpadnih voda EU, unapređenje prečišćavanja otpadnih voda je ključni prioritet širom Evrope. Za Bosnu i Hercegovinu, koja je kandidat za članstvo u EU, ovaj problem je od posebne važnosti. Da bi dostigla standarde EU BiH su potrebne značajne investicije, čija se vrijednost  procjenjuje na oko 3,5 milijarde eura, što je približno 15% nacionalnog BDP-a od 2024. godine.

Trenutno je u cijeloj zemlji u pogonu svega 20-tak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Mnoga od ovih postrojenja ne rade u punom kapacitetu i suočavaju se sa problemima kao što su slabo održavanje i nezadovoljavajući sistemi za upravljanje muljem. U nedavno izrađenom Master planu je identifikovano 338 aglomeracija (područja na kojem su stanovništvo i privredne djelatnosti dovoljno koncentrisane da postoji potreba za prikupljanjem i prečišćavanjem otpadnih voda) u cijeloj državi u kojima je nužno uspostaviti sistem za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, čime je prvi put uspostavljena sveobuhvatna osnova za planiranje proširenja usluga odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda. Za realizaciju ovog plana će osim značajnih ulaganja biti potrebne i funkcionalne institucionalne strukture na svim nivoima.

Međutim, sama izgradnja postrojenja za prečišćavanje nije garant uspješnosti na dugoročnom planu. Za održivo upravljanje otpadnim vodama potrebno je više od infrastrukture. Drugi važni faktori obuhvataju efikasne mehanizme finansiranja, kvalifikovane operatere, saradnju između općina i snažne institucije, uključujući namjenske sektorske organizacije koje mogu osigurati tekuću tehničku podršku, edukaciju i standarde kvaliteta. Bez ovih elemenata postoji mogućnost da i najmodernija postrojenja ostvaruju loše rezultate. U tom smislu bi mogla biti dragocjena raspoloživa međunarodna iskustva.

Poučna iskustva iz vodnog sektora Švedske

Države poput Švedske pokazuju kako dobra organizacija sektora može podržati efikasno upravljanje otpadnim vodama. U periodu od nekoliko decenija su općine u Švedskoj razvijale sisteme za razmjenu stručnog znanja, koordinaciju tehničkih standarda i jačanje operativnog kapaciteta. Strukovne organizacije poput Svenskt Vatten i digitalni centri znanja kao što su VA-guiden i Avloppsguiden imaju važnu ulogu u pružanju pomoći općinama kroz osiguranje edukacije i certifikacije, izradu tehničkih standarda, omogućavanje standardizacije i pružanje praktičnih savjeta o općinskim sistemima i manjim lokalnim rješenjima. Ove vrste sektorskih platformi osiguravaju da čak i manje općine imaju pristup znanju i tehničkoj podršci koja im je potrebna za stabilan rad sistema za otpadne vode.

U Bosni i Hercegovini bi sličan pristup mogao pomoći u rješavanju problema iscjepkanog institucionalnog okvira u vodnom sektoru. Podsticanje međuopćinske saradnje bi, na primjer, moglo značajno unaprijediti ekonomičnost i ojačati operativnu stručnost. U Master planu BiH su već označene aglomeracije koje se protežu preko granica teritorije pojedinih općina, a postoje i drugi primjeri gdje bi se spajanjem aglomeracija preko granica kantona u Federaciji BiH mogle ostvariti značajne prednosti. U okviru postojećeg okvira uprave u BiH, promocija međuopćinske i međukantonalne saradnje u okviru entiteta predstavlja realnu i praktičnu polaznu tačku.

Različiti pristupi za različite zajednice

U isto vrijeme, rješenja za otpadne vode trebaju odražavati različitost zajednica kojima služe. Velika centralizirana postrojenja su prijeko potrebna za veće urbane sredine, ali u manjim naseljima, periurbanim područjima i ruralnim zajednicama bi mogli biti funkcionalniji decentralizirani sistemi. Prepoznavanje uloge individualnih ili malih sistema za otpadne vode i uspostavljanje jasnih standarda i nadzora nad njima bit će važno i radi osiguranja zaštite okoliša.

U perspektivi, Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku. S obzirom da veći dio infrastrukture za otpadne vode tek treba biti izgrađen, BiH ima mogućnost da nove sisteme od samog početka projektuje koristeći principe cirkularne ekonomije, umjesto da naknadno prilagođava postojeću infrastrukturu, što se trenutno radi u Švedskoj. Upravljanje muljem već predstavlja goruće pitanje na postojećim postrojenjima za prečišćavanje u Bosni i Hercegovini. Iskustvo iz Švedske pokazuje da se ovaj izazov može pretvoriti u priliku. Kroz certifikaciju kvaliteta za ponovno korištenje mulja na poljoprivrednom zemljištu i povrat hranjivih tvari iz frakcija otpadnih voda koje se razdvajaju na mjestu nastanka, moguće je ostvariti povrat energije, hranjivih tvari i čak dobiti vodu za ponovnu upotrebu, te istovremeno smanjiti uticaj na okoliš i troškove na dugoročnom planu.

U izvještaju projekta BiH SuTra koji je u pripremi iscrpnije se razmatraju ovi problemi i mogućnosti o kojima je dat kratak osvrt u ovom blogu. U izvještaju se razmatra kako bi poučna iskustva iz Švedske mogla pomoći u informisanju razvoja održivijeg i funkcionalnijeg upravljanja otpadnim vodama u Bosni i Hercegovini. Izvještaj će biti objavljen na internet stranici https://bihsutra.ba/bs/novosti/publikacije