Potraga za korisnim komponentama u komunalnom otpadu

U septembru 2026. su projekat BiH SuTra i javno preduzeće za upravljanje otpadom Eko-Sep proveli analizu komunalnog otpada iz grada Živinice, te općina Banovići i Kladanj u Bosni i Hercegovini (BiH) da bi ovu ideju provjerili u praksi. Cilj analize je bio da se utvrdi šta sve završava na deponiji i koliko toga bi se moglo razdvojiti radi povrata korisnih materijala.

U analizi je primijenjen pristup novih metoda u BiH, a korištena su i iskustva iz Švedske i Estonije koja su prilagođena potrebama na lokalnom nivou. Lejla Alagić, direktorica preduzeća Eko-Sep, objašnjava: “Analiza obuhvata tri vrste područja, i to gradsko, prigradsko i ruralno, što će nam omogućiti da dobijemo najbliži mogući uvid u sastav otpada.” Upoređuje se sastav otpada u zgradama kolektivnog stanovanja, individualnim domaćinstvima u urbanim i ruralnim područjima. Ovo je druga analiza koja se provodi na deponiji Eko-Sep, nakon pilot studije u martu 2026.

“Pilot projekat smo proveli kako bi ispitali šta dobro funkcioniše u metodologiji, ustanovili kakve bismo probleme mogli očekivati i utvrdili šta bi se moglo unaprijediti. Na osnovu ovog iskustva smo proširili metodologiju i uključili dodatne kategorije otpada s ciljem pribavljanja korisnijih i preciznijih podataka,” kazala je Alagić.

Sezonske razlike su bitan faktor

Prvi rezultati iz dvije analize pokazuju zašto su za planiranje upravljanja otpadom važne sezonske razlike. Proljetna analiza ukazala je na prisustvo visokog udjela pepela, koji se ne prikuplja zasebno, dok je septembarska analiza ukazala na prisustvo većih količina biorazgradivog otpada i hrane. Detaljniji rezultati bit će na raspolaganju nakon obrade svih uzoraka iz posljednje analize.

“Metodologija se pokazala funkcionalnom i očekujemo da ćemo dobiti pouzdane rezultate. Već možemo vidjeti da otpad sadrži mnogo manje pepela nego u prethodnom zimskom periodu. Jedan od pozitivnih ishoda je i prisustvo veoma malog broja baterija, sijalica i lijekova u otpadu, što znači da ove vrste opasnog otpada obično ne završavaju na deponiji. Kako smo i očekivali, najveći udio otpada je biorazgradivi otpad, posebno hrana, a značajan dio je ambalažni otpad, posebno plastična i papirna ambalaža.”

Tomas Thernström, viši stručnjak u oblasti cirkularne ekonomije i upravljanja otpadom u sjedištu SEI-a.

U okviru analize je utvrđen udio različitih vrsta otpada i način na koji se svaka vrsta može razdvajati i reciklirati radi iskorištavanja korisnih materijala. “Ako želimo razviti efikasan sistem reciklaže, moramo znati šta sadrži otpad koji svakodnevno proizvodimo” kazao je Harri Moora, šef Jedinice za zelenu transformaciju i cirkularnu ekonomiju u uredu SEI-a u Tallinnu. To je cilj analize: osigurati pouzdane podatke koji mogu biti osnova za bolje odluke o načinu prikupljanja, tretmana otpada i povrata i iskorištavanja korisnih komponenti otpada.

Podaci su osnova za narednu fazu razvoja

Zaključci analize će se koristi i u narednoj fazi razvoja sistema za upravljanje otpadom preduzeća Eko-Sep, između ostalog u planiranoj mehaničkoj i biološkoj obradi otpada. U analizi se identifikuju najveći tokovi otpada i iskoristivi materijali. To je korisno za bolje usmjeravanje budućih aktivnosti kao što su odvojeno prikupljanje, reciklaža, jačanje svijesti i edukacija javnosti.

Moora ukazuje na širi potencijal ovog pristupa, navodeći da značajan dio analiziranog otpada ima određenu tržišnu vrijednost: “To znači da se trenutno velike količine vrijednih resursa jednostavno bacaju.” Umjesto toga, otpad bi se mogao tretirati kao resurs. Ovo postaje sve urgentnije, budući da deponije imaju ograničen kapacitet i vijek trajanja kao i značajan uticaj na okoliš.

Radi poređenja, u nekoliko dijelova Švedske još uvijek postoje deponije, ali na njima završava oko jedan procenat miješanog otpada. “Ovo pokazuje koliko je važno usmjeriti napore na razdvajanje otpada, reciklažu i druge način tretmana s ciljem da se količine otpada koji se u konačnici odlaže na deponiju  svede na najmanju moguću mjeru” kazao je Tomas Thernström, viši stručnjak u oblasti cirkularne ekonomije i upravljanja otpada u SEI-u.

Projekat BiH SuTra pomaže općinama i preduzeću Eko-Sep u provođenju analiza sastava otpada. Naredni korak je da se analiza ponovi u svim godišnjim dobima radi evidentiranja promjena u sastavu otpada, posebno u udjelu pepela i baštenskog otpada, te da se procijeni otpad koji se prima iz dodatnih općina.

Ove analize mogu ponuditi informacije koje su preduzeću Eko-Sep potrebne za planiranje sortirnice i diferencijaciju cijena za odlaganje na deponiju koje će biti zasnovano na principu “zagađivač plaća”. Dio otpada koji se prima na deponiju prethodno razdvaja preduzeće za prikupljanje otpada iz domaćinstava koje prije otpremanja otpada na deponiju izdvaja sve reciklabilne predmete. Ova praksa dovodi u pitanje potencijal otpada za povrat dodatnih korisnih materijala. Bolji uvid u ove razlike pomoći će preduzeću Eko-Sep u procjeni mogućnosti ulaganja i formiranju cijena koje odražavaju sastav otpada i druge povezane troškove upravljanja.

Od podataka do boljeg upravljanja otpadom i razvijenije svijesti

Analiza sastava otpada provodi se u okviru širih napora na unapređenju upravljanja otpadom u BiH. Cilj je prelazak sa sistema koji je uglavnom usmjeren na odlaganje na sistem u kojem je naglasak na razdvajanju, reciklaži i povratu korisnih materijala. Analiza pokazuje koliko je važno da lokalne zajednice, preduzeća kao što je Eko-Sep i međunarodni stručnjaci rade zajedno. Ova saradnja pomaže u pribavljanju pouzdanih informacija za buduće planiranje.

U smislu finansiranja je važna i saradnja među zajednicama. “U Švedskoj se slične analize u velikim općinama provode otprilike svake dvije godine, u zavisnosti od njihove potrebe za podacima. Za manje općine ovakve analize mogu biti suviše skupe i zato je važno da nekoliko općina koriste istu metodologiju. Na ovaj način se omogućava da se rezultati iz većih uzoraka koriste i u drugim općinama,” pojasnio je Thernström.

Moora je naglasio važnost blagovremenog djelovanja: “Što prije počnemo ulagati u infrastrukturu, reciklažu i moderni sistem upravljanja otpadom, to će više koristi ubuduće uživati lokalno stanovništvo.”

“Najvažnija poruka koju bih imao za donosioce odluka u Bosni i Hercegovini je da trebaju biti spremni da već danas počnu sa ulaganjem u sistem upravljanja otpadom, iako korist ovih ulaganja možda neće biti odmah vidljiva.”

Harri Moora, šef Jedinice za zelenu transformaciju i cirkularnu ekonomiju u uredu SEI-a u Tallinnu

U isto vrijeme, infrastruktura i investicije same po sebi nisu dovoljne, domaćinstva imaju važnu ulogu u načinu na koji se tretira otpad. Razdvajanje otpada na mjestu nastanka, pravilno odlaganje i prepoznavanje vrijednosti reciklabilnog materijala su faktori koji doprinose smanjenju količine otpada koji završava na deponiji.

“Građani moraju učestvovati u ovom procesu. Moramo ojačati svijest o važnosti pravilnog razdvajanje, obrazovati javnost i uključiti sve relevantne zainteresovane strane. Na kraju krajeva, ključni faktor za razvoj modernog i održivog sistema upravljanja otpadom je spoj ulaganja, dobre infrastrukture, edukacije i aktivnog učešća građana,” kazao je Moora.

Eko-Sep je moderna sanitarna deponija koju su zajedno osnovali grad Živinice i općine Banovići i Kladanj. Radi se o značajnom infrastrukturnom projektu čija je vrijednost približno 20 miliona KM (više od 10 milina eura). Švedska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj (Sida), koja finansira projekat BiH SuTra, također je sufinansirala deponiju sa grantom od 2,65 miliona eura. Završena je prva od četiri planirane faze. Težište je na zbrinjavanju miješanog komunalnog otpada, dok naredne faze uključuju mehanički i biološki tretman otpada, pogon za tretman procjednih voda, te korištenje metana za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe deponije.