U pravcu održivog upravljanja otpadnim vodama u Bosni i Hercegovini: saznanja iz Švedske

U nastojanjima da ispuni zahtjeve iz Direktive o prečišćavanju otpadnih voda EU, Bosna i Hercegovina (BiH) se suočava sa značajnim problemima, uključujući potrebna ulaganja čija se vrijednost procjenjuje na 3,5 milijardi eura, što je oko 15% BDP-a iz 2024. godine, te svega 20-tak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja su trenutno u funkciji, od kojih mnoga rade ispod kapaciteta i imaju loše održavanje i neadekvatno upravljanje muljem. Sama izgradnja infrastrukture za odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda neće osigurati usklađenost. Za dugotrajnu održivost je nužno uspostavljanje funkcionalne organizacije, finansiranja i usluga na nivou entiteta i općina.

U ovom izvještaju su ponuđena saznanja iz Švedske o tome kako se BiH može izboriti sa ovim problemima, s obzirom na to da se veći dio infrastrukture tek treba izgraditi. Istovremeno, BiH ima jedinstvenu priliku da zaobiđe tradicionalna centralizovana rješenja kroz integraciju principa cirkularnosti i povrata resursa od samog početka, i tako osigurati povrat vode, hranjivih tvari i energije uz istovremeno svođenje troškova za okoliš i finansijskih troškova na najmanju moguću mjeru.

Švedske strukovne organizacije kao što je Svenskt Vattan i strukovne platforme znanja poput Avloppsguiden bile su ključni faktor u jačanju kompetencija, usaglašavanju standarda i pružanju podrške radu komunalnih sistema kao i individualnih i odgovarajućih sistema. Organizacije i udruženja u Bosni i Hercegovini mogu usvojiti slične modele s ciljem jačanja iscjepkanog institucionalnog okvira.

Međuopćinska i međukantonalna saradnja može značajno poboljšati ekonomičnost, doprinijeti jačanju kapaciteta i stručnosti u radu sistema za otpadne vode. U trenutnom okviru politika, jačanje ove saradnje može biti prvi korak.

Razvojem centralizovanih i decentralizovanih rješenja za otpadne vode, koja su prilagođena uslovima u urbanim, prigradskim i ruralnim aglomeracijama, doprinijet će boljem iskorištavanju i otpornosti investicija. To bi podrazumijevalo i prepoznavanje uloge individualnih odgovarajućih sistema i izradu jasnih standarda i nadzora za ove sisteme.

Pristupite izvještaju ovdje.

Autori:

Peter M. Rudberg (GeoViable, Stockholm Environment Institute);
Melina Džajić-Valjevac (Enova Consultants and Engineers);
Daniel Ddiba (Stockholm Environment Institute);
Linus Dagerskog (Stockholm Environment Institute);
Kim Andersson (Stockholm Environment Institute);
Salwa Cherni (Enova Consultants and Engineers)